Istorijski poziv na mir između Turaka i Kurda

Kurdi i Turska preduzimaju velike korake ka konačnom završetku konflikta koji traje tri decenije i koji je do sada odnio 45.000 života. Abdulah Odžalan, vođa zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK), koji se nalazi u zatvoru, pozvao je na prekid sukoba i povlačenje njegovih naoružanih sljedbenika sa turske teritorije.

„Neka oružje utihne i politika zavlada“, poručio je Odžalan u svojoj izjavi, koju su pročitali pro-kurdski političari stotinama ljudi okupljenim na proslavi kurdske Nove godine u Dijarbakiru, gradu na jugoistoku u kojem je većinsko kurdsko stanovništvo. „Otvorena su nova vrata procesa, od oružanog sukoba ka demokratizaciji i politici demokratije“, rekao je Odžalan. „Ovo nije kraj, ovo je početak nove ere.“

Rastu nade, ali oprez ostaje

Turski premijer Redžep Tajip Erdogan oprezno je pozdravio izjavu, ali je naglasio da je važno vidjeti da se dogovor primjenjuje. Ubrzo po Odžalanovoj izjavi, vrhovni zapovjednik PKK Murat Karajilan rekao je da će grupa prestati sa vatrenim napadima. „Trebalo bi svi da znaju da je PKK spremna za mir, kao i za rat“, izjavio je on za prokurdsku novinsku agenciju čije je sjedište u sjeverom Iraku. Odžalanov istorijski poziv bio je povod da se probudi nada u Turskoj. Većina posmatrača vidi pregovore turske vlade i Odžalana, koji su počeli prošle godine, kao najozbiljniji napor da se okonča decenijski konflikt. Eksperti međutim još uvijek upozoravaju na slabosti, teškoće i očekuju duge pregovore prije nego se dođe do mirovnog rješenja.

„Odžalanova izjava označava početak novog perioda, koji će značiti ozbiljnije pregovore sa turskom vladom“, smatra Nihat Ali Ozkan, poznati stručnjak iz organizacije TEPAV iz Ankare. On upozorava da ne treba imati velika očekivanja. „Nije moguće preko noći postići dogovor oko kurdskog pitanja. Govorimo o procesu pregovaranja koji će trajati dugo. Ne govorimo o problemu koji može biti rješen za tri ili pet mjeseci, pa čak ni za nekoliko godina“, rekao je Ozkan za Dojče vele.

Pregovori počeli krajem 2012. godine

Turska vlada počela je direktne pregovore sa Odžalanom prošlog oktobra, tražeći od Nacionalne obavještajne službe (MIT) da postigne mirno rješenje. Prije tri godine MIT je u tajnosti potpisao ugovor sa vođama PKK, ali je takozvani „Oslo-proces“ iznevjerio očekivanja i doveo do novog talasa nasilja tokom 2011. i 2012.

Ipak, pritisci iz regiona i građanski rat u Siriji prisilili su Tursku da proba još jednom. Ovoga puta, Erdoganova vlada odlučila se na transparentniji proces, obavještavajući javnost o najvažnijim tačkama pregovora. Nihat Ali Ozkan misli da pregovori turske vlade i Odžalana postavljaju novu paradigmu u decenijskom konfliktu i da se proces ne može vratiti nazad. Uprkos sumnjama u Odžalanov trenutni uticaj na PKK, pošto je on u zatvoru od 1999, proces je pokazao da on i dalje ima veoma važno mjesto u toj organizaciji.

Mirovni proces neće biti jednostavan

Po Ozkanovom mišljenju, može biti pokušaja određenih grupa da napadnu i naruše mirovni proces i biće vjerovatno nekoliko kriznih momenata: „Proces nije ograničen na prekid vatre, odbacivanje oružja, on uključuje i velike političke i ustavne promjene, a pitanje je kako će Ankara podijeliti moć i suverenost sa Kurdima, odnosno sa PKK koja tvrdi da ih predstavlja. Turska vlada pokušaće da sinhronizuje pregovore, proces ustavnih promjena i bezbjednosnu politiku. Najvjerovatnije će PKK doći sa maksimalnim zahtjevima, a turska strana će predložiti minimum“, očekuje Ozkan.

I dok turska vlada sa optimizmom gleda u budućnost, turske opozicione partije lijevog centra i nacionalisti još uvijek nemaju povjerenja. Neki kritičari Erdoganove poteze vide kao pokušaj da dobije podršku Kurda za svoj plan da mijenja ustav i uvede predsjednički sistem, što bi dodatno ojačalo njegovu moć.

Sezgin Tanrikulu, kurdski poslanik iz Republičke narodne partije (CHP) lijevog centra, kaže da je Erdogan samo odgovoran za to što nema napretka u dugotrajnom kurdskom problemu. „Erdogan vlada zemljom duže od deset godina. Odgovoran je za neuspjeh u nalaženju rješenja do danas“, rekao je Tanrikulu za Dojče vele. „Godine 2012. kada je njegova AKP došla na vlast, naoružani militanti PKK napustili su tursku teritoriju. Ali, AKP nije uspjela da pokaže hrabrost i demokratsku viziju i propustila je priliku da nađe rješenje.“ Taj poslanik misli da su i tajni pregovori vođeni prije tri godine takođe bili fokusirani na Erdoganov uspjeh na izborima i da zato nisu dali rezultate. Za razliku od CHP, koja podržava mirno rješenje, turska nacionalistička opozicija podržava oštrije mjere, sa ciljem da se eliminiše prijetnja PKK. Lider tog dijela opozicije Devlet Bakeli optužio je Erdogana za „izdaju“ i „prodaju zemlje krvavim razbojnicima.“

Dugotrajan proces

Oružana kampanja Radničke partije Kurdistana duga 29 godina odnijela je 40.000 života. Procjenjuje se da PKK ima oko 2.000 boraca u Turskoj i nekoliko hiljada smještenih na sjeveru Iraka. Stručnjak za bezbjednost Ozkan, uprkos Odžalanovom istorijskom pozivu na novu eru političke borbe, misli da nije izvjesno da će PKK definitivno odbaciti oružje u kratkom vremenskom roku. „Ne vjerujem da će članovi PKK koji su se povukli sa turske teritorije odmah odbaciti oružje. PKK će vjerovatno nastojati da zadrži jaku poziciju protiv turske vlade tokom pregovora, a nastojaće da zadrže i oružje.“

Ozkan dodaje da će organizacija vjerovatno svoj vojni fokus preusmjeriti na Siriju, što može izazvati veću zabrinutost Ankare. Turska gleda na stvaranje države pod kontrolom PKK na sjeveru Sirije kao na prijetnju za svoju bezbjednost. „Uspjeh turskih pregovora sa PKK usko je povezan sa globalnim i regionalnim razvojem događaja. Ne može se naći rješenje za problem sa PKK, ako se ne nađe rješenje za problem u Siriji“, naglasio je Ozkan.

Autori: Ajhan Šimšek/Ana Bogavac

Odgovorni urednik: Svetozar Savić