Izbjeglice u Hrvatskoj

„Još prije nekoliko tjedana hrvatski premijer Zoran Milanović je jasno dao do znanja da njegova zemlja neće slijediti primjer Mađarske i zatvoriti svoje granice. Raspoloženje naspram izbjeglica u Hrvatskoj je, kao i u susjednoj Srbiji, prijateljsko“, opisuje berlinski dnevnik Berliner Zeitung stanje u Hrvatskoj nakon dolaska prvog većeg kontingenta izbjeglica s Bliskog istoka. Dobar poznavatelj prilika u jugoistočnoj Europi, austrijski publicist i novinar Norbert Mappes-Niediek, u članku za Berliner Zeitung opisuje svjedočanstvo jednog sirijskog izbjeglice koji je u srijedu ujutro direktno s makedonsko-srbijanske granice stigao do Tovarnika. On vožnju kroz Srbiju opisuje kao „pravi rallye“. „Kroz Srbiju smo jurili brzinom od 120 kmh“, opisuje ovaj sirijski izbjeglica vožnju od Preševa do Šida. Berliner Zeitung prenosi i kako je na makedonsko-srbijanskoj granici bilo „sve dobro pripremljeno“ za novu izbjegličku rutu ,koja zbog zatvaranja mađarske granice sada ide preko Hrvatske.

Iluzija o malom broju izbjeglica

Frankfurtske nadregionalne novine Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pišu kako nova „Balkanska ruta“ preko Hrvatske za izbjeglice krije dodatne opasnosti. „Na hrvatskoj strani Dunava se prostire močvarno područje i šumarci koji su posuti minama zaostalima iz posljednjeg rata“, piše FAZ. Autor ističe kako je Hrvatska, za razliku od zemalja tzv. Višegradske skupine (Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska) prihvatila plan Europske komisije o primitku 1.064 izbjeglica. No novonastala situacija bi ove brojke ionako mogla baciti u sjenu. „Dolazak sve većeg broja izbjeglica, koji žele izbjeći ogradu od bodljikave žice na mađarskoj granici, uništavaju iluzije po kojima su ove brojke konačne“, piše FAZ.

Bez perspektive u Hrvatskoj

Drugi najveći njemački nadregionalni dnevnik „Süddeutsche Zeitung“ (SZ) donosi reportažu s hrvatsko-srbijanske granice i utvrđuje kako se u najkraćem roku i ovdje stvorio scenarij vidljiv s drugih tranzitnih punktova na izbjegličkoj ruti. Izvješćuje se o taksijima, koji su u Šidu već od ranog jutra čekali na prve autobuse s juga Srbije s izbjeglicama koje treba prevesti dalje do Hrvatske. „Taksisti čekaju na one kojima je još ostalo dovoljno novca za vožnju do nekoliko kilometara udaljene granice“. Tamo na granici, kako izvješćuje reporterka, poznate scene. „Ovdje na hrvatsko-srbijanskoj granici je kulisa za očaj, iscrpljenost i nadu jedno kukuruzno polje“, stoji u tekstu. No to kukuruzno polje puno iscrpljenih ljudi je za SZ i simbol za propalu izbjegličku politiku Europske unije. „Prizori iz kukuruznog polja su dokaz da se malo toga promijenilo posljednjih tjedana. Mnogo odluka donesenih panično, na brzinu, bez cjelokupnog zajedničkog rješenja“, piše SZ. Dugoročno Hrvatska, koja je izrazila spremnost dugoročno prihvatiti 3.000 izbjeglica, dakle tri puta više nego što to predviđa plan Europske komisije, bi se mogla naći pred novim problemima. Jer ako zemlje u koje izbjeglice budu htjele otputovati, zatvore svoje granice, velik broj izbjeglica bi mogao ostati u Hrvatskoj. „Ukoliko pravilo Dublin III (po kojemu izbjeglice moraju ostati u onoj zemlji Europske unije u kojoj su po prvi put registrirane op.ur.) i dalje bude ostalo na snazi, jedan otisak prsta izbjeglicu veže za Hrvatsku. No zemlja sa stopom nezaposlenosti od gotovo 20 posto, pruža malo izgleda za budućnost“, zaključuje SZ.