Izdržljivost sirijske ekonomije?

Prije dvije godine je osam miliona ljudi godišnje provodilo odmor u Siriji. Bio je planiran i porast od 30 procenata. Međutim, ove informacije jednog turističkog vodiča danas zvuče kao da dolaze s onog svijeta: "Primijetićete da se radi o veoma lijepoj zemlji. Sigurnoj. A prije svega tu su jako ljubazni ljudi. Toliko gostoprimljivi, spremni da pomognu, a to može da se osjeti samo onaj ko je bio u ovoj zemlji."

I to ne samo da Palmira, grad iz antičkog vremena, ne viđa više goste, ista situacija pogađa i trgovce u starom gradu u Damasku u okolini poznate Omajade džamije. Zvanično su skoro dvije trećine poslovnog turizma u kolapsu zbog ustanka protiv Asadovog režima. Asad je, međutim, brzo prepoznao opasnost. "Moramo povratiti povjerenje u našu privredu. Najveća opasnost za nas je njeno slabljenje i kolaps. Ne možemo sebi priuštiti rezignaciju i strah. Moramo se vratiti u normalnost", kazao je Asad.

Sirija je navikla na sankcije

Sirija je danas rastrzana građanskim ratom. Sankcije Zapada, kao i sankcije arapskih zemalja, djeluju. Evropska unija je otpala kao jedini kupac sirijske nafte, procjenjuje se da znači gubitak od dvije milijarde evra za samo pet mjeseci. Sirijska funta je pala na crnom tržištu za 50 odsto. Asad pak govori da je zemlja kroz decenijsko iskustvo navikla na sankcije. "Vaš embargo nas ne može terorisati ni poniziti. Mi ne prodajemo naš ponos. Mi smo bili ti koji smo održavali u životu pojedine arapske zemlje dok im je išlo loše", poručio je Asad.

Međutim, danas je sirijska ekonomija u lošem stanju. Oko 30 odsto ljudi od početka ustanka živi sa ne više od jednog evra na  dan. Inflacija galopira. Namirnice su duplo skuplje, a nafte i uvezenih namirnica je sve manje. Struja se u Damasku isključuje tri sata dnevno, u drugim mjestima i duže. Inostrana pomoć, uključujući i onu iz Njemačke, je u potpunosti obustavljena a osoblje povučeno.

"Sirija će isplivati"

"Već dugo ne radimo zajedno sa sirijskom vladom. Postoje još samo dvije stvari u kojima sarađujemo sa lokalnim snagama: prva je da radimo u školskim zgradama u palestinskom izbjegličkom logoru, a druga je obezbjeđivanje pijaće vode za pojedina naselja od čega ima koristi stanovništvo, ali ne i vlada", kazao je njemački ministar za razvoj Dirk Nibel.

Ali, očigledno je da njemački preduzetnici na razvoj situacije u Siriji gledaju manje kritički. Simens je u oktobru sa sirijskom Nasirija elektranom potpisao ugovor vrijedan 300 miliona evra. I neke manje firme nastavljaju da rade u Siriji. Ta zemlja se oslanja na naftu, gas, poljoprivredu i turizam. Eksperti procjenjuju da je cjelokupna ekonomija oslabila za 30 odsto. Ali, Sirija će, naglašava Asad, isplivati zahvaljujući prijateljima i sopstvenoj snazi.

"Mi smo kao jedna mala zemlja na petom mjestu u svijetu po proizvodnji maslinovog ulja. Takođe smo među prvima i po proizvodnji pšenice. Mi imamo zemlju, seljake i kiše. Šta želimo još?!". Tako Asad nastoji da ubijedi svoje pristalice u svijetlu budućnost svoje zemlje.

Autori: Ulrih Lajdholt / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović