Izlazak Grčke iz eurozone bi Nijemce koštao 86 milijardi eura

„Grčki haos se može shvatiti kao znak borbe koja eskalira između demokratije i kapitalizma. A ova borba važi za cijelu Europu,“ navodi u svojoj analizi Frankfurter Rundschau.

„Naime kada se na izborima desi ono što je u Grčkoj onda je demokratski kapitalizam došao do svojih granica. To je pobuna protiv ekspertokratije u kojoj vlade moraju biti naoružane ne povjerenjem građana, već povjerenjem naših posebnih prijatelja, tržišta. To je bio slučaj sa aktualnim grčkim premijerom Nikosom Papademosom, a nije puno drugačije ni u slučaju italijanskog premijera Marija Montija. Njihov put ka vlasti može se također promatrati i kao jedna vrsta državnog udara naših posebnih prijatelja, tržišta. To im naravno ne daje demokratsku legitimaciju. Ali imaju, jasno, povjerenje naših posebnih prijatelja. Nažalost Papademos i EU i Međunarodni monetarni fond su tokom svojih pregovora o različitim paketima pomoći u zamjenu za bezbrojne protuusluge Grka jedno zaboravili: odustati od dodatnih izbora,“ komentira Frankfurter Rundschau.

Die Welt piše o tome koliko bi koštao izlazak Grčke iz eurozone.

„Prije dvije godine je izlazak Grčke iz eurozone bio isključen. Ipak nakon parlamentarnih izbora u Grčkoj, tokom kojih su ojačale stranke ljevice i desnice i nakon kojih je otežano formiranje stabilne vlade, političari, bankari i ekonomisti provjeravaju šta bi se desilo sa Grčkom nakon izlaska iz monetarne unije i koliki su troškovi napuštanja unije. „Još uvijek smatram ostanak Grčke u eurozoni vjerojatnim“, kaže Ulrich Kater, šef Dekabanke. „Međutim rizik napuštanja eurozone je nakon izbornih rezultata znatno porastao.“ Kater je zbog toga dao nalog svojim ekonomistima da izračunaju koliko bi njemačke porezne platiše koštao izlazak Atene iz eurozone. Te procjene govore da bi njemački Bundestag izgubio najmanje 86 milijardi eura,“ piše Die Welt.

Nova politička stvarnost

Na izborima u njemačkoj saveznoj državi Sjevernoj Rajni Vestfaliji pobjedu je odnijela Socijaldemokratska partija osvojivši 39,1 posto u odnosu na 26,3 posto koliko je dobila Demokršćanska unija kancelarke Angele Merkel. Zeleni su osvojili 11,4 posto što skupa sa rezultatom SPD-a čini trijumf crveno-zelene koalicije još većim.

„Samopouzdanje crveno-zelenih kancelarka će odmah osjetiti. Već se naziru nove mogućnosti. FDP je odjednom ponovo tu, ali ne neizostavno na strani Angele Merkel,“ ocjenjuje list Nordbayerische Kuriers.

„Iz Duesseldorfa (gl. grad Sjeverne Rajne Vestfalije – op. aut.) dolazi novi signal: Cijela Njemačke se probudila u izmijenjenoj političkoj situaciji. Pet ili šest stranaka u parlamentu postaju standard u Njemačkoj. Pored dvije velike stranke, koje gube podršku birača, na scenu stupaju tri srednje jake – Zeleni, FDP i Pirati. Tu još dolazi stranka Ljevice koja doduše polako gubi podršku, ali koja je na saveznom nivou još uvijek prezentna. U višestranačkom parlamentu formiranje vlade postaje kompliciranije. U novoj političkoj stvarnosti klasične dvostranačke koalicije sa jednom velikom i jednom malom strankom, kako bi se formirala stabilna vlada, postaju zastarjeli model,“ komentira Handelsblatt.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose