Janša osvojio najviše glasova, ali još nije pobijedio
4. juni 2018
Iako su birališta u Sloveniji zatvorena, prava bitka za pobjednika parlamentarnih izbora tek počinje. Dugogodišnji lider Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša relativni je pobjednik izbora, no njegova je izborna pobjeda relativno skromna. Janšina stranka osvojila je samo 25 od ukupno 90 mandata u slovenskom parlamentu, tako da će okupljanje parlamentarne većine, s obzirom na rekordan broj od čak devet stranaka koliko će ih biti u novom parlamentarnom sazivu, za Janšu biti iznimno teško.
Janša u ovom trenutku može računati samo na suradnju kršćansko-demokratske Nove Slovenije (NSi), koja je osvojila sedam mandata, i ultranacionalističke Slovenske nacionalne stranke (SNS) političkog povratnika Zmage Jelinčiča, koja ima četiri mandata. To znači da potencijalni postizborni Janšin desni blok SDS-NSi-SNS ima ukupno 36 mandata, što je točno deset mandata manje od potrebne većine. Drugim riječima, Janša neće uspjeti i po treći put preuzeti premijersku funkciju ako u svoj tabor ne privuče neku od stranaka suprotnog bloka.
Pomirljivi Janša
Zato je Janša u svom prvom obraćanju nakon objave izbornih rezultata nastupio iznimno koncilijantno, svjestan da je osvojio najviše glasova na izborima i najviše mandata, ali da još nije pobijedio. Štoviše, iako je Janšina relativna pobjeda rezultirala ocjenama kako i Slovenija skreće udesno, ukupan izborni rezultat ne opravdava takav zaključak, s obzirom na to da su stranke ljevice i lijevog centra ukupno osvojile više mandata od desnog centra i desnice.
Janša zato pomirljivo poručuje kako je SDS otvoren za suradnju, pregovore i koalicije. Iznimno iskusan političar, koji je 2012. drugi put postao premijer tako što je u postizbornom preslagivanju uspio nadigrati tadašnjeg izbornog pobjednika Zorana Jankovića, na razgovor poziva sve stranke koje su uspjele ući u parlament, pozivajući ih da sa sobom ponesu i svoje izborne programe.
Političar čiju su kampanju obilježile tvrde izjave o migrantima i ljevičarima, po uzoru na njegovog mađarskog uzora Viktora Orbana, sada poručuje da je spreman na kompromise i dogovore. "Naša vrata za pregovore i koaliciju otvorena su kao i uvijek kada je SDS sastavljao vladu. U našim vladama uvijek su sudjelovali oni koji su bili spremni raditi za dobro Slovenije. SDS je ključne reforme u najtežim trenucima uskladio sa socijalnim partnerima i samo je SDS opoziciji ponudio partnerstvo za razvoj, kojim smo dogovorili ključne zakone u vrijeme kada je Slovenija pristupala šengenskoj zoni i eurozoni", uvjeravao je Janša u izjavi novinarima u sjedištu svoje stranke. "Napravit ćemo sve da formiramo vladu koja će raditi za dobro Slovenije i djelovat ćemo u tom smjeru, bez obzira bilo to u vladi ili u opoziciji", kazao je još Janša, čime je i sam priznao da možda neće uspjeti.
Erjavec bez mandata
Janša je, naime, itekako svjestan činjenice da stranke bez kojih ne može sastaviti vladu ultimativno poručuju da s njim i njegovom strankom ne žele surađivati. Riječ je o, uvjetno rečeno, strankama lijevog bloka, premda nije uvijek riječ o lijevim strankama, iako se sve uglavnom bore za lijevo biračko tijelo. Među njima je vodeća Lista Marjana Šarca (LMŠ), drugoplasirana stranka na ovim izborima koja je osvojila 13 mandata. Njezin čelnik Marjan Šarec, bivši komičar i aktualni gradonačelnik podalpskog gradića Kamnika, novo lice slovenske politike, koji se podjednako distancira od tradicionalnih stranaka ljevice i desnice, računa da će upravo njemu slovenski predsjednik Borut Pahor dati mandat za sastavljanje vlade u slučaju da Janša ne uspije.
Tu su još socijaldemokratska stranka (SD) Dejana Židana s osvojenih deset mandata, koliko ih ima i Stranka modernog centra (SMC) odlazećeg premijera Mire Cerara, dok Ljevica, nova lijeva stranka koja je nastala na nezadovoljstvu slovenskih birača SD-om, ima devet mandata.
U bloku stranaka koje su se u kampanji oštro suprotstavljale Janši i njegovoj agresivnoj retorici još su stranka bivše premijerke Alenke Bratušek koja je osvojila pet mandata i stranka umirovljenika dugogodišnjeg slovenskog šefa diplomacije Karla Erjavca, koja je također osvojila pet mandata. Erjavčeva stranka prepolovila je svoj rezultat u odnosu na izbore 2014. godine, a sam Erjavec nije uspio osvojiti ni parlamentarni mandat, što za njega predstavlja težak politički udarac.
Lijeva koalicija od šest stranaka?
Iako bi, barem kada je o broju mandata riječ, "lijevi" blok lakše dosegnuo većinu od 46 mandata, pogotovo nakon najave kršćanskog NSi-ja da je spreman na sudjelovanje i u vladi lijevog centra, bila bi to koalicija sastavljena od čak šest stranaka, i kao takva iznimno teška za upravljanje.
Zato neki izlaz vide u suradnji Janšine stranke s nekom od stranaka suprotnog bloka, računajući da su predizborna obećanja jedno, a postizborni interesi nešto sasvim drugo, pogotovo u slovenskoj politici. Štoviše, o potencijalnoj suradnji Janše i LMŠ-a špekuliralo se i prije izbora, nakon što je Janša objavio da se nekoliko puta prije izbora sastajao sa Šarcom, što je ovaj pokušao zatajiti. Neki analitičari ne isključuju mogućnost ni da Židanov SD podrži SDS, pozivajući se na interes Slovenije i očuvanje političke stabilnosti, no u ovom je trenutku o tome vjerojatno preuranjeno špekulirati. Statistika kazuje da je protekla tri desetljeća Sloveniji prosječno trebalo tri mjeseca za formiranje vlade nakon izbora. Nakon ovih izbora Slovenija bi novu vladu mogla čekati još dulje.