Japan više nije uzor u odbrani protiv korone

Vanredno stanje, proglašeno na području Tokija početkom januara, a kasnije preneseno i na druge japanske metropole, do sada je imalo samo ograničeni učinak: broj novih infekcija u Japanu sporo se smanjuje, prosjek umrlih u sedmičnom taktu ostaje visok, a bolnice su i dalje preopterećene i pune pacijenata. Stoga političari i stručnjaci već nekoliko dana razgovaraju o potrebi za produženjem vanrednog stanja. Premijer Yoshihide Suga je donio odluku o produžetku vanrednog stanja.

Evropska unija je u međuvremenu poduzela potrebne korake i izrekla zabranu ulaska japanskim državljanima u zemlje članice. Izgleda da je Japan izgubio svoju ulogu uzora u borbi protiv pandemije. Sa gotovo 6.000 mrtvih i 330.000 zaraženih, ova ostrvska država je i dalje u boljem položaju od mnogih zapadnih zemalja, ali u poređenju sa zemljama Azije, Japan nema tako dobre brojke. Razloge za ovo okretanje ka negativnom trendu treba tražiti u samoj zemlji.

U prvom talasu infekcije koronom u aprilu 2020. godine, Japan se odrekao lockdowna. Širenje virusa se mogla zaustaviti dosljednim nošenjem maski, izbjegavanjem masovnih kontakata i praćenjem klaster infekcija. Ali vlada je dugo spavala na lovorikama. Možda je čak i podcijenila opasnost. Jer ona je, uz velike subvencije za prehranu i putovanja unutar zemlje, podsticala kontakte među ljudima i promet ljudi sve do decembra, kada se koronavirus proširio više nego ikad.

- pročitajte i ovo:  Azijska korona-zagonetka

Građani umorni od pandemije

Sada Japanci plaćaju cijenu zbog činjenice da se politika i administracija nisu pripremili za još jedan veliki talas infekcije. U drugoj vanrednoj situaciji, vlada se ponovno suzdržava od teških mjera, ali ovaj put građani, koji su umorni od pandemije, imaju manje samodiscipline i više ne smanjuju svoje kontakte toliko kao ranije.

Neobično hladno zimsko vrijeme otežava ljudima da se pridržavaju pravila ponašanja koji predviđaju izbjegavanje kontakata i boravak na malom prostoru sa drugim ljudima. Istodobno, dosta restorana i barova ignorisao je vladin zahtjev za zatvaranje u 20 sati.

Tek u ponedjeljak (1.2.2021.), gotovo četiri sedmice nakon početka vanrednog stanja, parlament je usvojio zakon o novčanim kaznama do 4.000 eura za preduzeća i kompanije koje se ne pridržavaju propisanog radnog vremena. Građani, koji odbiju da se testiraju ili koji ne žele ići u bolnicu iako su zaraženi, moraju takođe platiti kaznu do 4.000 eura.

Posebno propusti u zdravstvenom sistemu otežavaju suzbijanje pandemije. Japan je, kada su u pitanju bolnički kapaciteti, u samom svjetskom vrhu sa 1.300 bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika. Ali samo jedan posto su kreveti za intenzivnu njegu - izraženo u apsolutnim brojkama i proporcionalno broju stanovnika to je gotovo tri puta manje nego u Njemačkoj. Stoga postoji i veliki nedostatak ljekara i medicinskih sestara  u oblasti intenzivne njege. 80 posto bolnica je u privatnom vlasništvu i često se u njima obavljaju samo ambulantne intervencije. Pacijenti sa simptomima kovida prijete da parališu rad bolnice i stoga se odbija njihov prihvat.

- pročitajte i ovo:  „Ispitni pakao“ za japanska sveučilišta

Preopterećen sistem zdravstvene zaštite

S obzirom na ove strukture, malo je klinika za borbu protiv kovida koje su brzo dosegle granice ili premašile svoj kapacitet zbog naglog povećanja teško oboljelih pacijenata. Ipak, odgovorni su reagirali kasno i njihova reakcija je bila slaba.

Dok zemlje poput Kine i Njemačke u kratkom vremenskom periodu otvaraju privremene bolnice, japansko Ministarstvo zdravlja zadovoljava se davanjem primamljivog bonusa od 35.000 eura za svaki novi krevet na Odjelu za intenzivnu njegu. Inficirane osobe bez ozbiljnih simptoma smještene su u hotelima.

Ni sa testovima na koronu neke stvari se ne odvijaju kako treba. Istina je da je broj dnevnih testova snažno porastao, ali Japan je i dalje više od tri puta ispod njemačkog prosjeka. Ipak, privatni dobavljači testova na koronu, koji uskaču kako bi popunili praznine, nisu obavezni prijaviti pozitivne rezultate testova. U decembru je 56 Japanaca umrlo od kovida-19 u vlastitom domu, saopštila je policija. Opozicija u parlamentu je posumnjala da je to povezano sa preopterećenim zdravstvenim sistemom i prisilila premijera Sugu da se krajem januara javno izvini u parlamentu.

Kasni početak vakcinacije

Predstojeći zadatak opšte vakcinacije prijeti da bude prevelik zalogaj za politiku i administraciju u Japanu. Zdravstvene institucije do sada nisu odobrile nijedno cjepivo. Istovremeno, samo je Pfizer u decembru predao odgovarajuću molbu za odobravanje cjepiva koje je proizveo njemački Biontech. Japanski propisi nalažu da se podnošljivost jedne vakcine prvo mora testirati na Japancima. To odgađa zahtjeve za odobrenje vakcina i početak proizvodnje.

Novi ministar za pitanja vakcina Taro Konu je izjavio da se prva cjepiva Biontecha trebaju početi davati krajem februara. Japanski stručnjaci, međutim, ne očekuju da se prije jeseni postigne imunitet stada.

Prema istraživanjima javnog mnijenja, nezadovoljstvo ovakvim tempom borbe protiv korone u Japanu se do sada držalo u granicama, jer je tamo skepsa prema cijepljenju relativno visoka u poređenju sa drugim zemljama. Glavni razlog su prethodni skandali s vakcinama. Ali javno raspoloženje bi se moglo preokrenuti ako se nastavi sa kašnjenjem i odgađanjem.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android