Jednakopravnost Srba u Mostaru – riječi bez djela

Tek mjesec dana nakon mostarske trilaterale, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovno je u Mostaru na poziv člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića i to povodom otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva čiji je zemlja partner upravo Srbija.

Goruće pitanje

Vrlo dobri odnosi hrvatskog člana Predsjedništva, srbijanskog predsjednika kao i predsjednika entiteta Republika Srpska ipak se ne reflektiraju i na položaj Srba u Mostaru i Hercegovini. A to je upravo bilo najvažnije i goruće pitanje na sastanku Vučića i Dodika s predstavnicima Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru.

Jedan od najvećih problema Srba u Hercegovačko neretvanskoj županiji je to što nisu konstitutivan narod, ali ne samo u HNŽ.

„Više od dvije godine uporno inzistiramo da se odluka Ustavnog suda iz 2001. primjeni i da Srbi postanu konstitutivan narod u četiri županije s hrvatskom većinom. To je jedna od naših najvažnijih tema i tražimo od gospodina Vučića da razgovara sa predstavnicima hrvatskog naroda i da svojim autoritetom na njih utječe kako bi se ta odluka primijenila, a mi, u ustavno-pravnom smislu, postali konstitutivan narod u svojoj zemlji", kaže za Deutsche Welle Dušan Golo, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja.

Konkretno upitan 'tko je odgovoran i kako to da srpsko-hrvatski lideri dobro surađuju, čak i prijateljuju, a Srbi su nekonstitutivni baš u županijama s hrvatskom većinom?', Golo odgovara diplomatski.

"Po meni mi živimo u zemlji apsurda. Neshvatljivo je da se provođenje odluke Ustavnog suda povezuje s tim je li netko s nekim prijatelj ili ne. U svakoj državi gdje vlada zakon odluka Ustavnog suda trebala bi biti neupitna. Međutim, to je ovdje 'non-sens' i mi možemo tražiti i boriti se da se ista implementira što bi bila osnovna zadaća političara koji za to primaju plaću i čiju odgovornost tražimo", kaže Golo.

Hercegovački Srbi su postali svojevrsni politički marginalci posebno nakon 2012. godine, i otkako se u Mostaru ne održavaju izbori. Prije šest godina u Gradskom vijeću Mostara postojao je Klub srpskih vijećnika bez kojih se nije mogla donijeti bilo kakva odluka. Danas je to samo spominjana prošlost među Srbima koji žele biti politički aktivni.

Dragan Čović je, međutim, inicijativu Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA) oko izmjene županijskih ustava, kako bi se omogućila ustavna jednakopravnost Srba, još ranije nazvao "političkim spinovima i političkim marketingom bošnjačkih političkih stranaka iz Sarajeva.

"Iz Mostara se iselio ogroman broj Srba, a simboličan se vratio. Na nama je da s predstavnicima srpskog naroda tražimo rješenja. Što se tiče izmjene Ustava, on će sigurno uslijediti nakon izbora", kazao je Čović u intervjuu za Radio televiziju Srbije.

‚Mostar svima pripada‘

No, i sam srbijanski predsjednik od kojeg mostarski Srbi traže pomoć, osim izjave o visini novčane pomoći za obnovu mostarskog Sabornog hrama, nije bio konkretniji kada je riječ o političkoj ulozi svojih sunarodnjaka u Hercegovini. Vučić je istaknuo da je Srbija pomogla izgradnju Saborne crkve Svete Trojice sa 700.000 eura te da će nastaviti pomagati kako bi hram bio konačno obnovljen sljedeće godine.

"Ovo nije samo vjerska institucija, ovo je i kulturna institucija koja će našem srpskom narodu puno značiti za ostanak u Mostaru i Hercegovini, ali i Hrvatim i Bošnjacima koji će imati upotpunjenu sliku multikulturalnosti svoga grada koji im svima jednako pripada", rekao je srbijanski predsjednik.

To su riječi, ali kako stvari stoje na terenu izgleda da ni nakon njegovog trećeg sastanka i razgovora sa Koordinacijom srpskih udruženja, izgleda da nema pomaka. 

Inače, ovih dana Mostar i njegovo šire područje oblijepljeni su jumbo plakatima s bojama zastave zemlje partnera Mostarskog sajma i sloganom 'Budućnost nas spaja'. Čini se nikad zastupljenije Srbije u Mostaru, no hoće li od toga imati koristi mostarski Srbi?