„Jevrej“ kao uvreda

Otac jedne devojčice – riječ je o jevrejskoj porodici – požalio se novinarima lista Berliner Zeitung da njegovu kćerku, učenicu drugog razreda, u školi često maltretiraju učenici islamske vjeroispovesti. Prema njegovim riječima, oni su joj više puta prijetili batinama ili smrću zato što ne vjeruje u Alaha. Ovaj slučaj je u Njemačkoj pokrenuo nove diskusije o mogućnosti i granicama integracije muslimana u njemačko društvo kao i o antisemitizmu. Evo kako ga je propratila njemačka dnevna štampa:

„Kada muslimanska djeca maltretiraju đake drugih vjera to mora imati jasne konsekvence", piše Sueddeutsche Zeitung. „No, slučajevi koji su se sada pročuli nisu 'islamistički trend' u osnovnim školama. (...) Osnovno je pravo biti pošteđen vrijeđanja ili prijetnji na vjerskoj osnovi. To se u svakoj školi mora učiti, živjeti i vježbati. Povrede tog prava moraju u školskoj zajednici, kao i za roditelje, imati vidljive konsekvence; one se ne smiju bešumno regulisati sporednim zvaničnim putem. Radi se o temeljima zajedničkog života u Njemačkoj."

„Ako već osnovci prijete drugim đacima koji ne vjeruju u Alaha", piše list Neue Westfälische, „ili ako upotrebljavaju riječ 'Jevrej' kao uvredu, onda djeca samo prenose dalje ono što čuju kod kuće ili u džamijama. Da bi se to promijenilo, prije svega bi političari morali da nazovu stvari pravim imenima, da bi se čitavo društvo pozabavilo tim problemom bez predrasuda".

Nuerberger Zeitung piše da je „svaka škola obavezna da spriječi ovakve navodne pojedinačne slučajeve, da bude solidarna sa žrtvama i djecom – na primjer na nastavi vjeronauke – i da jasno stavi do znanja da se vjerski mobing i rasizam svih vrsta u Njemačkoj nikako ne tolerišu. Islam koji se ovako izražava nikako ne smije da bude dio Njemačke."

Berlinski dnevnik Tagesspiegel objavio je listu pitanja i odgovora o „antisemitizmu u berlinskim školama" objašnjavajući u uvodu da „nema pouzdanih brojki, ali da je sve više izvještaja nastavnika prema kojima je riječ 'Jevrej' dobila karakter uvrede koja se na pauzama između časova može čuti, a upućuje se i onima koji nisu Jevreji.

Tako prvo pitanje ovog dnevnika glasi: zašto su mnogi muslimani očito antisemitski orijentisani? A odgovor glasi: „U islamskom svijetu, koji je nekada bio tolerantan prema Jevrejima, antisemitska mržnja je danas široko rasprostranjena. Osnivanje države Izrael 1948. se prije svega u arapskim zemljama smatralo teükim porazom. Još i prije toga, muslimani su se zbog pojačanog doseljavanja Jevreja u Palestinu antisemitski radikalizovali. Veliki muftija u Jerusalimu, Mohamed Amin al Huseini, podstakao je mržnju prema Jevrejima i u Drugom svjetskom ratu je kolaborirao sa Hitlerom.

Internet-portal radija Deutschlandfunk objavio je intervju sa Eliom Adlerom, članom udruženja „Inicijativa vrijednosti. Jevrejsko-njemačke pozicije" On prenosi: „Broj slučajeva za koje se ne zna je vrlo veliki. Znam za mnoge slučajeve u kojima su djeca roditeljima govorila da im se to dešava, a roditelji nisu preduzimali ništa. A direktori škola nastoje da zaštite svoje škole i ne žele da dospijevaju na prve stranice i da budu udarna vijest, tako da se stvari zataškavaju i odlažu, pa eskaliraju kasnije. Trebalo bi uvesti obavezu da se takvi slučajevi prijavljuju i analiziraju da bi mogao da se nađe zajednički obrazac."

priredio Saša Bojić