Jevreji u Turskoj žive u strahu

Kada se sastane porodica Jeffa Beskena, često postoje problemi u sporazumijevanju. Njegove bake i djedovi, a nekima je više od 90 godina, govore na jeziku zvanom ladino. To je izumiruća varijanta starošpanskog jezika jevreja - sefarda. Jeffovi roditelji tim jezikom rijetko govore. 39-godišnji Jeff razumije skoro sve. Njegova mlađa sestra međutim ne zna ni jednu jedinu riječ.

Tako je sa mnogim jevrejima - sefardima, koji žive u Turskoj. Procjenjuje se da ih je 25.000. Većina živi u Istanbulu. Njihovi preci, koji su u 15. stoljeću protjerani iz katoličke Španije, našli su utočište u Osmanlijskom carstvu. Sada španska vlada želi da popravi nepravdu iz 15. vijeka. U februaru 2014. donijela je zakon po kojem svi potomci španskih jevreja širom svijeta imaju pravo na španski pasoš. To se odnosi na 3,5 miliona ljudi. Iako parlament tek treba da se izjasni o zakonu, njegovo izglasavanje važi kao sigurno.

Raste strah od napada

"Odmah sam podnio zahtjev za španskim pasošem. Isto kao i cijela moja porodica i svi jevreji-sefardi, koje poznajem u Turskoj", kaže Besken u razgovoru za DW. "To nam je garancija, u slučaju da se nešto desi. Možemo spakovati stvari i otići. To je velika prednost."

Beskenova familija je dobrostojeća. On živi u prestižnom turskom ljetovalištu Bodrumu na Egejskom moru i radi kao građevinski inžinjer u porodičnoj firmi. "Ne mogu se požaliti. Živim dobro. Zapravo ne želim da odem iz Turske", kaže ovaj potomak jevreja sefarda. "Ali proteklih godina se sve više suočavamo sa antisemitizmom. To osjećamo u svakodnevnom životu. Desilo se da se jedan Turčin zadužio kod mog prijatelja, također jevreja. Kada je trebalo da mu vrati novac rekao je, daću ti jedan dio, drugi ću u tvoje ime poslati u Gazu."

Proteklih 500 godina jevreji su mirno živjeli kako u Osmanlijskom carstvu, tako kasnije u Turskoj, priča Besken. Ali od 2010. godine su diplomatski odnosi između Turske i Izraela zamrznuti. To je reakcija na izraelsku blokadu pojasa Gaze ali i na akciju izralske vojske koja je napala konvoj brodova sa humanitarnom pomoći za Gazu i pri tome ubila devet turskih aktivista i boraca za ljudska prava. "Mnogi Turci sada u nama gledaju krivce za postupke izraelske vlade i rat u Gazi", žali se Besken i dodaje: "Ali mi s tim nemamo nikakve veze!"

Ovaj mladi inžinjer čak je počeo da prikriva svoje jevrejsko porijeklo. "Često kažem da je moj otac stigao iz SAD-a, kada me pitaju otkud mi ovo ime." Dodaje i da poznaje mnoge jevreje koji su prodali svoju zemlju. "Mnogi se plaše neizvjesnosti i ne znaju kako će se situacija dalje razvijati."

Sve više Jevreja se iseljava

Mnogi jevreji su proteklih godina napustili Tursku, kaže Mois Gabay, aktivni član Jevrejske zajednice u Istanbulu i novinar jevrejskog lista "Salom" (šalom u prevodu znači mir). "Taj trend vidimo na primjeru jevreja - srednjoškolaca. 40 posto njih se 2014. upisalo na studij u inostranstvu. 2013 ih je upola manje otišlo vani da studira", kaže Gabay, pozivajući se na službene podatke Jevrejske zajednice u Istanbulu. Ne bi ga čudilo da ovaj broj poraste.

Antisemitizam se posebno osjeća na društvenim mrežama. "Prijetnje i tirade mržnje protiv jevreja jako nas pogađaju. Od proteklog ljeta i najnovijeg rata u Gazi pojačano se huška protiv jevreja", kaže ovaj 30-godišnjak u razgovoru za DW. Tako je recimo u mreži osvanuo antisemitistički tweet turske pjevačice Yildiz Tilbe: "Bog blagoslovio Hitlera", napisala je ona na twitteru i dodala: "Bliži se kraj jevrejima". Turska vlada se distancirala od ovakvih poruka i naglasila da su jevreji dio turske kulture. "Ali oni koji pišu antisemitističke poruke morali bi biti krivični gonjeni. Ovako niko ništa ne poduzima da se tome stane u kraj", žali se Gabay.

Policijsko obezbjeđenje sinagoga

Gabay međutim ukazuje na pojačane mjere sigurnosti oko sinagoga. "Na čuvanju sinagoga angažuje se sve više polijaca i policije u civilu." Prije nekoliko sedmica je na čuvenoj Neve-Šalom-sinagogi osvanuo natpis sa prijetnjom: "Ovo zdanje biće uništeno!" To je najveća sinagoga u Turskoj. 1986. godine na nju su izvršili napad, kako se pretpostavlja, palestinski teroristi i to tokom mise i tom prilikom ubili 22 ljudi. Bila je to trauma, od koje se Jevrejska zajednica u Turskoj nikada nije oporavila.

No, pojačane mjere bezbjednosti ne mogu umiriti ljude. "Što je više policajaca, to se nesigurnije osjećam", kaže Mois Gabay. "Za nas je sve ovo novo. Toga ranije nije bilo. I protesti u Istanbulu prošlog ljeta bili su eksplicitno upereni protiv nas. Demonstranti su stalno marširali ispred naše sinagoge, protestujući protiv izraelske vlade. Zašto nisu protestovali pred izraelskim konzulatom?", pita se Gabay.

Stoga je španski pasoš za jevreje jako važan. Tako im se otvara nova perspektiva. Gabay vjeruje da neće svi jevreji automatski otići iz Turske i zaključuje: "Ali mi očekujemo da će se broj iseljenika itekako povećati."