Još jedna „nedjelja istine“ za Grčku

Kalendar otplate grčkih kredita je dobrano popunjen: sve počinje 1. maja otplatom 200 miliona evra Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a onda, do sredine juna, slijede dalje tranše za MMF do ukupne vrednosti od oko 2,5 milijarde evra. To je vraćanje kredita koje je ova finansijska institucija dodijelila Grčkoj u okviru "spasilačkog paketa".

Šefica MMF Kristin Lagard je prošle nedjelje jasno stavila do znanja da hoće otplatu u zakazanom roku i da MMF tokom proteklih 30 godina nijednom nije produžavao taj rok: „Nikada nismo imali slučaj da jedna razvijena zemlja traži odgađanje otplate“, rekla je Lagardova: „I nadamo se da ni Grčka to neće učiniti. Ja lično to ne bih podržala; MMF je institucija koja se bazira na pravilima“. Ovo posljednje u prevodu znači: ne možemo da izađemo u susret Grčkoj jer to zabranjuju naša pravila.

„Institucija koja počiva na pravilima“ – tom formulom se često u svojim govorima služi i Mario Dragi, šef Evropske centralne banke (ECB). Pri čemu ta „pravila“ često mogu da se tumače na razne načine. Tako velika kupovina državnih obveznica, po mišljenju mnogih kritičara, nije pokrivena mandatom ove banke. To ipak ne sprečava Dragija da svakog mjeseca u tržišta upumpa 60 milijardi evra.

I ECB vrši pritisak

Prema sopstvenim pravilima, ECB nije smjela ni da dalje prihvata grčke državne obveznice kao osiguranje onda kada je njihov rejting sišao u podrum. Ali, to pravilo je izigrano jednom – na brzinu donijetom – specijalnom dozvolom. U februaru, ubrzo nakon što je Aleksis Cipras postao premijer Grčke, ECB je ukinula tu specijalnu dozvolu i tako odsijekla Grčku od važnog izvora finansija. Zvanično obrazloženje za tu mjeru: nije više moglo da se računa sa tim da će ekspertiza reformskog programa biti uspješno okončana.

Otada grčke banke više nemaju direktan pristup novcu ECB i upućene su na kredite za hitne slučajeve koje dodjeljuje Grčka centralna banka. A ti krediti ne samo što su skuplji, već mora da ih blagoslovi i ECB. Ona povremeno podiže gornju granicu iznosa takvih kredita, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to rađeno za vrijeme prethodne grčke vlade.

Regularno podizanje kredita na tržištu kapitala za Grke - nije opcija. Poslije sastanka grčkog ministra finansija Janisa Varufakisa i šefice MMF Kristin Lagard u Vašingtonu prošle nedjelje, prinos na trogodišnje državne obveznice je porastao za 27 odsto, što je najviša vrijednost od otpisa dugova 2012. godine.

Nigdje novca

Grcima je zato stalo do brze isplate već obećane pomoći od 7,2 milijarde evra. Ali, davaoci trenutno nisu raspoloženi da je isplate jer smatraju da su reforme koje je sprovela Ciprasova vlada nedovoljne.

Dvadesetog februara, evrozona se dogovorila da program pomoći Grčkoj bude produžen do juna. To nije učinilo stvari jasnijim. Grci taj potez tumače kao „novi okvir“, kako ga je Cipras nazvao u jednom pismu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Ostale zemlje evrozone u tome vide samo obavezu da Atina nastavi sa politikom štednje.

Upravo to odbija Grčka vlada. Ona je, uostalom, i izabrana zbog obećanja da će obustaviti ispunjavanje uslova koje smatra nesocijalnim i ekonomski kontraproduktivnim. Alternative koje je ta vlada dosad ponudila odbačene su kao nedovoljne.

Zbog praznih kasa, šefica MMF Lagard sada opominje sve učesnike ove priče da požure: „To nije stvar koja može da se riješi političkim dogovorom donijetim u posljednjem minutu“.

Sljedeća šansa u Rigi?

Grčki premijer Cipras je prošle nedjelje izrazio optimizam u pogledu postizanja dogovora do kraja mjeseca, iako još ima sporenja oko reformi tržišta rada i penzionog sistema, kao i na planu povećanja poreza i privatizacije.

U petak, 24.4, ministri finansija evrozone će se ponovo sastati u Rigi. Njemački ministar finansija Volfgang Šojble je već rekao da nije siguran da će sljedeća nedjelja donijeti nešto novo...

Pritisak na grčku vladu da se povinuje uslovima davalaca kredita se povećava iz dana u dan. Cipras je već počeo razgovore i sa Grčkom pravoslavnom crkvom – njen poglavar Hijeronimus II je ponudio pomoć – imetak crkve vrijedi više milijardi evra.