Još se ne nazire stabilan politički okvir na Kosovu

Iako iz EU stiže jednoglasna podrška dogovoru između Beograda i Prištine, pojedine zemlje članice, na čelu sa Njemačkom, poručile su da će u narednom periodu pažljivo posmatrati primjenu ovog dogovora. I pored ocjene da je „briselski sporazum“ važan za napredak Srbije i Kosova, kao i za stabilnost cijelog regiona ali i Evrope, njegova primjena na terenu neće biti laka, ocjena je mnogih evropskih zvaničnika.

I dok šef diplomatije Švedske, Karl Bilt, kaže da bi „implementacija mogla biti teška, ali da to dolazi sa samom teritorijom“ iz Međunarodne krizne grupe ocjenjuju da bi dogovor prvenstveno trebalo precizirati, a onda krenuti u „dugi niz koraka“ kako Beograda tako i Srba sa Kosova. Uz ocjenu da su Srbi sa sjevera Kosova već odbacili ovaj sporazum, direktor Međunarodne krizne grupe (MKG) za Balkan, Marko Prelec smatra da je sama startna pozicija za primjenu dogovora apsolutno neizvjesna. „Beograd može sam da skine članove Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) sa platnog spiska MUP-a, da povuče druge pripadnike MUP-a Srbije sa Kosova i da zatvori sud. Ali, kada je u pitanju organizovanje izbora na sjeveru to se ne može napraviti bez saglasnosti i učešća tog stanovništva i njihovih političkih lidera.”

Ko najbolje zna šta je u interesu Srba sa Kosova?

Evropski komesar za proširenje, Štefan File, očekuje da i Beograd i Priština do kraja nedjelje izađu sa Mapom puta za implementaciju sporazuma, a Srbima sa Kosova poručuje da “dobro pročitaju i prouče dokument“, koji prema njegovim riječima, predstavlja “balans između osiguranja da se kosovska vlast primijeni na cijeloj teritoriji i obezbjeđivanja interesa i prava srpske manjine na Kosovu“. Da „briselski sporazum“ obezbjeđuje bezbjednost i mjesto odakle „više može da se djeluje u pravcu poboljšanja statusa, životnih problema Srba na Kosovu i Metohiji, funkcionisanja srpskih institucija na Kosovu", smatra i srpski ministar pravde, Nikola Selaković.

Iz MKG pak kažu da „niko nema pravo da jednoj zajednici govori šta je u njihovom interesu jer oni to najbolje znaju“. Ipak, ne može se dobiti sve što se traži, smatra Prelec i dodaje: “Ovo jeste prekretnica i još se ne zna kojim putem se ide. Tek su sada na scenu stupili predstavnici Srba sa sjevera Kosova koji su se 'krili' iza Beograda. Beograd se odmakao od njih i oni sad moraju donositi odluke i postupati sami. A još ni njima nije jasno kako će to da izgleda.”

Prelec: NATO bi sa ili bez garancija spriječio sukob

Ono što u okviru sporazuma nije stavljeno na papir i postoji kao „usmena garancija“ jeste poruka NATO da kosovske bezbjednosne snage neće moći da dolaze na sjever Kosova, osim u slučaju prirodnih katastrofa kada im je za ulazak potrebna saglasnost NATO-a i lokalne srpske zajednice. Ovo pitanje “bezbjednosti” možda se i previše dramatizuje kažu u MKG i nagašavaju da se NATO “neće skoro povući “ sa Kosova, kao i da nije bilo ozbiljnijih prijetnji od strane sigurnosnih službi Kosova na sjeveru.

“Prvo nemaju kapacitet, drugo to bi bio otvoreni rat koji bi NATO spriječio sa ili bez garancija. To će tako i biti dok se situacija na terenu ne promijeni u stabilan politički okvir sa kojim su svi saglasni”, kaže Prelec i za DW zaključuje da se “taj okvir za sada ne nazire”.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić