Johnson je postupio protivzakonito. Šta sada?
25. septembar 2019
Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva (UK) juče je presudio je da je odluka Borisa Johnsona da suspenduje britanski Parlament protivzakonita. Šta slijedi nakon ove odluke?
- Parlament će nastaviti sa radom
U tehničkom smislu, odluka znači da rad Parlament Ujedinjenog Kraljevstva nikada i nije bio prekinut, odnosno suspendovan, te da će parlamentarci nastaviti sa radom bez ikakvih promjena.
U praksi, odluka znači da se, nakon što je Parlament suspendovan 10. septembra na period od pet sedmica, parlamentarci ipak neće vratiti na zasjedanja tako rano. U odluci Vrhovnog suda nije naveden datum ponovnog početka rada, ali je predsjednica Vrhovnog suda Brenda Hale izjavila da bi Parlament trebao ponovo uspostaviti svoj rad "što je prije moguće".
Nije potrebno zvanično otvaranje rada Parlamenta, ali logistički bi sve moglo biti dosta komplikovano, te bi sve moglo potrajati nekoliko dana, a možda čak i više.
Konačna odluka o tome kada tačno će Parlament početi sa praktničnim radom, leži u rukama Johna Bercowa, spikera, odnosno predsjedavajućeg Donjeg doma Parlamenta, te u rukama njegovog kolege u Gornjem domu ili Domu lordova. Bercow je već izjavio da Parlament treba "uspostaviti bez odlaganja”.
- Johnson bi mogao da podnese ostavku
Odmah nakon odluke Vrhovnog suda, sve velike opozicione stranke pozvale su Borisa Johnsona da podnese ostavku. Šef Laburista Jeremy Corbyn je na konferenciji Laburista održanoj u Brightonu izjavio: „Pozivam Borisa Johnsona, ovim istorijskim riječima, da razmotri svoju poziciju i postane premijer sa najkraćim mandatom ikad."
Ova odluka ne znači automatski da Johnson mora podnijeti ostavku, pogotovo zato što se u zaključku Brende Hale ne tvrdi da je premijer pogrešno postupio kada je dao savjet kraljici da obustavi rad Parlamenta. Ali, sada se pod njegovim nogama ipak nalazi tanak led - Ustav.
Ukoliko se od Johnsona bude zahtijevala ostavka, on bi prouzrokovao drugi po redu izbor liderstva Konzervativne stranke ove godine i to bi dovelo do odlaganja Brexita ili potencijalno do prijevremenih opštih izbora.
- Prijevremeni opšti izbori su još uvijek mogući
Neposredno prije prorogacije, odnosno suspendovanja Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, parlamentarci su dva puta glasali protiv Johnsonovog prijedloga za prijevremene opšte izbore. Prema zakonima Ujedinjenog Kraljevstva, premijeru su neophodne dvije trećine glasova u Parlamentu da bi organizovao prijevremene izbore. Opozicione partije oba puta su glasale protiv, vjerujući da je to Johnsonov način da progura tvrdi Brexit.
Nakon smjene 21 tzv. "pobunjenička” poslanika Konzervativne stranke, koji nisu htjeli da glasaju za Brexit bez dogovora, Johnson više ne vlada većinom u Donjem domu Parlamenta. Mnogi od ovih poslanika su se nakon toga priključili opozicionim strankama i to što Johnson sada ima manjinu, znači da će mu biti jako teško da progura bilo kakav zakon.
Sada kada je odlučemo da će Parlament uskoro početi sa zasjedanjem, a uzimajući u obzir Johnsonovu manjinu, on bi mogao ponovo zatražiti podršku za prijevremene izbore. Hoće li ga u tome podržati opozicione stranke ili ne, zavisi od vjerovatnoće tvrdog Brexita.
- Brexit bi mogao biti odgođen
Kako stvari stoje, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje namjerava napustiti Evropsku uniju 31. oktobra - sa ili bez sporazuma. Zakonodavci u Donjem domu su, bez obzira na kratak period, ipak uspjeli da usvoje zakon prema kojem Johnson mora da traži dodatnu odgodu Brexita, ukoliko 19. oktobra na samitu EU ne uspije da dogovori izlazak iz EU - uz sporazum.
Sada kada će se parlamentarci vratiti na svoja mjesta ranije nego što je predviđeno, veoma je moguće da će protivnici tvrdog Brexita učiniti sve, da Johnson implementira ovaj zakon.