Južna Koreja: Što je sljedeće nakon fijaska s ratnim stanjem

Previranja koja su uzburkala južnokorejsku politiku preko noći nastavila su se u srijedu nakon što je predsjednik Yoon Suk-yeol proglasio ratno stanje u utorak navečer, samo da bi tu odluku poništio šest sati kasnije nakon što su zastupnici odbacili proglašenje.

Prizori naoružanih vojnika na stepenicama skupštine i oko parlamenta šokirali su naciju i oživjeli sjećanja na vojne diktature koje su vladale od sredine 1960-ih do kasnih 1980-ih — često sa gvozdenom pesnicom koja je redovno bila korištena protiv disidenata.

Yoon je već bio na meti Demokratske stranke nakon godine političkih iskušenja u kojoj je njegov rejting pao na samo 19% početkom ove sedmice.

Oporba, koja ima većinu u nacionalnoj skupštini, pak želi izvući politički kapital nakon Yoonovog iznenadnog proglašenja izvanrednog stanja u televizijskom obraćanju naciji uživo u utorak navečer.

Nakon toga, glavna oporbena stranka podnijela je zahtjev za opozivom Yoona u srijedu ujutro.

Yoon cilja na demokratsku opoziciju

Iako je konzervativac Yoon možda imao opravdane pritužbe protiv Demokratske stranke jer je iskoristila svoju parlamentarnu većinu da progura zakon, analitičari kažu da je predsjednik u krivom trenutku pokrenuo svoj napad, te da je to pogreška koja ga je učinila ranjivijim nego ikad ranije. 

"Bilo je mnogo kritika u medijima i javnosti o postupcima Demokratske stranke i čini se da je Yoon to krivo shvatio kao veću podršku za sebe nego što je zapravo imao", rekao je Kim Sang-woo, bivši političar lijevo orijentiranog Južnokorejskog kongresa za novu politiku i sada član uprave Zaklade za mir Kim Dae-jung.

"Oporba je zloupotrijebila svoju legislativnu poziciju kako bi progurala zakone za koje Yoon vjeruje da su u suprotnosti s nacionalnim interesima i zahtijevala pravne istrage protiv njegove supruge i niz zahtjeva za opoziv viših članova njegove vlade", rekao je on za DW.

Opozicija je uspjela povući te poteze budući da uživa većinu u parlamentu, nakon što je trijumfirala na izborima u sredini mandata ranije ove godine, ostavljajući Yoona uglavnom samog i nemoćnog.

Samo nekoliko sati prije Yoonove objave, uvodnik u Korea Timesu naveo je da Demokratska stranka "iskorištava svoju parlamentarnu većinu za promicanje svoje agende", optužujući je za „pokretanja zahtjeva za opoziv ključnih dužnosnika i manipuliranje raspravama o budžetu kako bi potkopala ministre u kabinetu, šefove državnih agencija i drugih ključnih osoba za koje se smatra da su u sukobu sa strankom."

Yoonova pogrešna procjena

Yoonova Stranka narodne moći također se naljutila kada je Demokratska stranka iskoristila svoju većinu kako bi iznudila rezove u ukupnom iznosu od 67,8 milijardi wona (45,7 milijuna eura) iz budžeta za odbranu.

Proglašavajući izvanredno stanje, Yoon je rekao da je ono "usmjereno na iskorijenjivanje prosjevernokorejskih snaga" unutar opozicije, bez pružanja dokaza ili detalja za te tvrdnje.

Taj potez podsjeća na južnokorejske moćne vođe kasnih 1980-ih, koji su isticali prijetnje  od strane Sjeverne Koreje kada su nastojali kontrolirati disidente i političke protivnike. 

Rezovi su tada bili namijenjeni operacijama prikupljanja obavještajnih podataka ključnih za otkrivanje i istraživanje prijetnji nacionalnoj sigurnosti i korupcije.

Nekoliko političara Demokratske stranke bilo je predmet nedavnih istraga o korupciji i drugim pitanjima, uključujući čelnika stranke Leeja Jae-myunga, koji je sredinom novembra osuđen na godinu dana zatvora, uvjetno na dvije godine, zbog kršenja izbornih zakona. On je uložio žalbu na kaznu.

Međutim, bez obzira na Yoonove frustracije, analitičari kažu da je loše odigrao i da je oslabio vlastitu poziciju.

"Čini se da je Yoonovo proglašenje izvanrednog stanja oboje i pravno prekoračenje i politički gledano pogrešna procjena, nepotrebno ugrožavajući ekonomiju i sigurnost Južne Koreje", rekao je Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha Womans u Seulu.

"S izuzetno niskom podrškom javnosti i bez snažne podrške unutar vlastite stranke i administracije, predsjednik je trebao znati koliko će biti teško provesti svoj kasnonoćni dekret", rekao je za DW.

"Zvučao je poput političara pod opsadom, koji je napravio očajnički potez protiv rastućih skandala, institucionalne opstrukcije i poziva na ostavku, a sve će se to sada vjerojatno intenzivirati", kaže profesor.

Yoon je učinio pravu stvar poništivši proglašenje izvanrednog stanja odmah nakon što je nije prošlo glasovanje u skupštini, dodao je Easley. To je, prema njegovim riječima, smanjilo vjerojatnost nasilja ili ustavne krize.

Južna Koreja suočava se s političkom nestabilnošću

Unatoč tome, Južnu Koreju čeka razdoblje nestabilnosti jer se sukob između izvršne i zakonodavne vlasti nastavlja.

"Kada je izabran, Yoon je imao 26 godina iskustva kao tužitelj, ali apsolutno nikakvu političku pozadinu i ideju o tome kako voditi državu", rekao je Kim.

Opozicija je sada pozvala Yoona da odmah podnese ostavku.

“Ljudi su glasali za njega jer nije bio etablirani političar, govorio je da nije lojalan političkim prethodnicima i da je neovisan”, dodaje Kim.

"Situacija je opasna", kaže Kim. "Ljudi su čuli izraz 'vojno stanje' i odmah su im se vratile traumatične slike godina pod vojnim diktaturama. Ako ljudi postanu previše emocionalni, onda postoji opasnost."

Uredio: Wesley Rahn 

Tekst je pisan na osnovu materijala agencije Associated Press 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu