Kada će zemlje Zapadnog Balkana u EU?

2018., 2023. ili tek kasnije? Pristup zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji čini se sve daljim. Nedavno objavljena analiza Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) kaže kako je finansijska kriza dodatno pojačala odbojnost pojedinih članica Evropske unije prema članstvu zemalja Zapadnog Balkana. Među njima su i Njemačka i Francuska.

Šest faza za pristup Uniji

Pristup Evropskoj uniji zapravo je vrlo kompleksan proces, koji podrazumijeva šest faza. Bosna i Hercegovina i Srbija trenutno su u trećoj fazi, imaju potpisane Sporazume o stabilizaciji i asocijaciji, koji trenutno bivaju ratificirani u svih 27 država članica EU. Albanija i Crna Gora već su korak dalje, u četvrtoj fazi, što znači da su njihovi sporazumi već ratificirani i trenutno se provode. Makedonija je u petoj fazi, dakle ima status zvaničnog kandidata za pristup, pri čemu pregovori još nisu počeli, a Hrvatska je dospjela do šeste faze u kojoj se, od oktobra 2005., vode pregovori. Kosovo je u nultoj fazi, dakle po tom pitanju još ništa nije učinjeno, čak ni analiza provodljivosti cijeloga procesa. Eksperti su uvjereni kako će biti mnogo teže zapadnobalkanskim zemljama da uđu u Evropsku uniju nego što je to bio slučaj sa Rumunijom i Bugarskom prije nekoliko godina.

"Dugoročna perspektiva izgleda tako da je val reformi, koji smo mogli posmatrati tokom prošlog širenja Evropske unije, došao do zastoja i da tako nešto na Zapadnom Balkanu nećemo gledati, što naravno znatno usporava cjelokupni razvojni proces. Stoga je od velikog značaja da i sama Evropska unija surađuje sa zemljama Zapadnog Balkana i daje im podsticaje, prvenstveno tu mislim na viznu liberalizaciju", kaže Gernot Erler, predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu.

Tako se sada Albanija i Bosna i Hercegovina nadaju da će moći uskoro putovati bez viza, nakon što je krajem 2009. već liberalizacija stupila na snagu za Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru.

Postoje i zagovornici

No uprkos skepticima, postoje principijelno i one države koje podržavaju približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, kao što je recimo Velika Britanija. Tu su naravno i zemlje poput Češke ili Slovenije, koje se zalažu za daljnje širenje Unije. Naravno, postoje i one članice koje ciljano pružaju podršku pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, na primjer u slučaju Italije i Srbije.

"Za razliku od prošlih proširenja, danas je situacija takva da se ne ocjenjuje cijela regija, već napredak koji pravi svaka država posebno. Svaka ide svoj put dok ne ispuni Kopenhaške kriterije i prođe sve faze neophodne za pristup Evropskoj Uniji. No važno je građanima zemalja Zapadnog Balkana približiti pristup EU kao realnu opciju za budućnost i ne zadovoljavati se praznim frazama kako postoji teoretična šansa nekada u dalekoj budućnosti", ističe Erler.

Ako je vjerovati pojedinim glasovima iz Brisela, planovi trenutno izgledaju tako da će balkanske države postati članice Evropske Unije 2018., dakle tačno 100 godina nakon završetka Prvog svjetskog rata.

Autor: Aida Cama / Azra Avdagić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić