Kako predvidjeti divovske valove?

Na komandnom mostu kruzera "Sea Princess" kormilar promatra more. Vlada nevrijeme, voda se uskomešala. Odjednom, kao iz ničega, pojavljuje se ogroman val. Brod se najprije uzdiže na valu i onda pada u ponor. I punom snagom "pogađa" vodenu površinu, taj udarac dobrano trese brodski trup. Posada je šokirana, ali kruzer "preživljava" divovski val bez veće štete.

Drugi brodovi nemaju tako puno sreće. "Poznate su brojne teške brodske nesreće na otvorenom moru, razlog su bili monstrum-valovi", kaže Norbert Hoffmann iz Instituta za mehaniku i morsku tehniku na Tehničkom sveučilištu Hamburg-Harburg.

1978. je sjevernije od Azora potonuo kontejnerski brod München - s 28 članova posade. "Pogodio" ga je jedan ogroman val. 1984. u Kanadi je divovski val potopio jednu naftnu platformu. A 2002. je jedan takav val raskomadao tanker "Prestige" i na španjolskoj obali Atlantskog oceana prouzročio veliko zagađenje naftom.

Da, oni stvarno postoje!

Po navodima stručnjaka, svake godine ogromni valovi na svjetskim morima oštete deset brodova, neke tako jako da oni potonu. Kako bi se ubuduće "izbjeglo" susrete bliske vrste s vodenim monstrumima, stručnjaci iz Hamburga pokušavaju pronaći način za precizniju prognozu njihovog pojavljivanja. Oni su razvili teoriju koja opisuje kako uopće nastaje jedan takav val. U laboratorijskim uvjetima teoriju su uspjeli potvrditi - jednim pritiskom gumba stručnjaci su u stanju "proizvesti" minijaturni val.

Hoffmannov tim želi shvatiti kako se valove može opisati uz pomoć formula. Razvijena je jedna nova teorija koja se temelji na takozvanoj nelinearnoj matematici. Ona uvažava činjenicu da vodeni valovi utječu međusobno jedni na druge. Ako se primjerice jak vjetar "susretne" s određenim kretanjima u moru onda jedan val može "oduzeti" energiju svom susjedu, drugom valu. "Tako se energija nekoliko minuta koncentrira u središnjem području. Formira se iznimno veliki val i vrlo brzo nakon toga se on raspada", opisuje Hoffmann

To je teorija. Kako bi ju provjerili u praksi, hamburški stručnjaci provode pokuse u laboratorijskom kanalu u kojem simuliraju stvaranje valova. Inženjer Amin Chabchoub to čini uz pomoć računala. Klikom miša aktivira hidrauliku, kompjutori upravljaju cijelim procesom. Voda je na početku mirna. Vrlo brzo se naziru valovi, najprije mini-valovi visoki možda jedan centimetar. Oni su apsolutno identični.

A onda se hidraulika počinje kretati nešto intenzivnije. Valovi koji nastaju još uvijek se ne razlikuju jedni od drugih. Ali kad se počnu kretati kanalom, valovi su sve veći i veći. Na koncu valovi "udaraju" na umjetnu obalu. U laboratoriju sve to ne izgleda pretjerano zastrašujuće. Ali valja znati da je najviši val visok tri centimetra. Čak tri puta je viši od drugih valova (ovdje možete pogledati video s pokusa u Hamburgu).

Iz laboratorija na more

"Usporedili smo naše rezultate s mjerenjima stvarnih morskih valova visokih i do 30 metara", priča Norbert Hoffmann. "Došli smo do zaključka da su naši mini-valovi iznenađujuće slični pravim monstrum-valovima." Za stručnjake je to važno, to samo potvrđuje da ima istine u njihovoj teoriji.

Jednog dana spoznaje znanstvenika trebale bi pomoći u izradi preciznih prognoza. To bi trebali biti svojevrsni izvještaji o vodenim gigantima. Oni bi kapetanima trebali otkriti u kojim morskim područjima moraju računati s takvim valovima. I onda bi ta područja njihovi brodovi trebali jednostavno zaobići. I za svaki slučaj izabrati neku drugu rutu.

Autori: F. Grotelüschen/ S. Matić

Odgovorni urednik: A. Slanjankić