Kako stručnjaci ocjenjuju napade dronovima na Moskvu

U kratkom razdoblju mete napada dronovima postale su visoke zgrade u Moskva City-ju, poslovnoj četvrti ruske prijestolnice. U noći 30. jula dronovi su se srušili na dvije zgrade u kojima su smješteni uredi Ministarstva industrije i trgovine, Ministarstva privrednog razvoja i Ministarstva komunikacija. A u noći 1. avgusta dron je ponovno udario u fasadu jednog od tornjeva u Moskvi. Prema izjavama gradonačelnika Sergeja Sobianina, kao i u noći 30. jula, došlo je do udara na 21. sprat. Uništeno je 150 kvadrata staklene površine.

Kako Kijev reagira na dronove u Moskvi

Ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na visokorangirani izvor, izvijestila je da su dronovi, koji su u noći 1. avgusta udarili u neboder u Moskvi, došli iz Ukrajine. Međutim, Kijev nije preuzeo odgovornost za napad dronovima u Moskvi. Savjetnik Ureda predsjednika Ukrajine Mihajlo Podoliak je napisao platformi X napisao: "Moskva se sada ubrzano navikava na sveopći rat, koji će se uskoro konačno spustiti na teritorij 'začetnika rata' kako bi od njih bili naplaćeni svi dugovi... Sve ono što će se sada dogoditi u Rusiji objektivan je istorijski proces. Bit će više neidentificiranih dronova, više razaranja, više sukoba među građanima i više rata."

Ministarstvo obrane Ruske federacije, pak, govori o "napadima kijevskog režima". Ministarstvo je saopćilo da su neki od dronova onesposobljeni "sredstvima elektroničkog ratovanja" i da su se srušili na zgrade. Druge bespilotne letjelice protuzračna obrana je, kako je saopćilo ministarstvo, oborila ispred Moskve.

"Neutralizacija projektila zgradama"

Sergei Migdal, bivši izraelski policajac i sadašnji stručnjak za sigurnost, kritičan je prema izjavi ruskog Ministarstva obrane. "Izrael predobro poznaje takve izvještaje sirijske protuzračne obrane o 'obaranju svih projektila', dok Sirijci snimaju skladišta i zračne luke u plamenu. Mi to zovemo 'neutraliziranje izraelskih projektila zgradama'", ironizira Migdal. 

Prema njegovim riječima, ruska vojska "još uvijek nije riješila problem presretanja dronova i ukrajinskih projektila u područjima bližim ukrajinskoj granici ili liniji kontakta". Sav teret ruske protuzračne obrane u ovom slučaju podnosi protuzračni raketni sustav Pancir-S1, koji je namijenjen zaštiti važne civilne i vojne infrastrukture, objašnjava stručnjak. Prema njegovim riječima, sustav je jako dobar, ali aktivira se samo u zadnjoj sekundi prije nego što pogodi metu. "To je poput lutrije. Nijedan sustav ne nudi 100% zaštitu. Vjerojatnost da sustav Pantsir neće presresti dron je vrlo velika. U nekim slučajevima iznosi najmanje 50 posto", kaže Migdal.

On je iz još jednog razloga skeptičan kada je riječ o saopćenju ruskog Ministarstva obrane da su dronovi isključeni iz drugog razloga. Prema njegovom mišljenju, nema smisla eliminirati bespilotne letjelice koje su prošle vanjski pojas obrane i već su iznad grada. "Onda je bolje oboriti dronove. Prilikom obaranja postoji velika vjerojatnost da će bojeva glava eksplodirati u zraku, a krhotine će pasti na tlo ili zgrade. Ružno je, ali bolje nego da dron skrene s kursa i pogodi drugu zgradu u kojoj mogu biti ljudi i oni poginu ili budu ozlijeđeni“, kaže stručnjak.

Prema Migdalovim riječima, sredstva elektroničkog ratovanja mogu se koristiti u pustinjskim područjima, ali "dronovi iznad grada moraju biti brutalno oboreni sve dok bojeva glava ne dosegne zgradu". Siguran je da je meta dronova bio neboder u Moskva City-ju. Čista sreća je, kaže on, da u silovitom udaru niko nije ozlijeđen.

Šutnja kao strategija Kremlja

Izraelski stručnjak također skreće pozornost na činjenicu da su ruski mediji praktički ignorirali prvi napad dronovima na Moskva City. Glavna vijest ujutro 30. jula bila je parada povodom Dana mornarice u Sankt Peterburgu na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vladimir Putin. Prema Migdalovim riječima, Ministarstvo obrane i rusko vodstvo nastoje da se ne primijeti njihova ljutnja. 

To je, kako kaže politolog Abbas Galjamov, koji je ranije pisao govore predsjedniku Putinu a sada je slobodni analitičar i konzultant, dugoročna strategija Kremlja od ranih 2.000-ih kako bi zadržao kontrolu nad medijima. Osnova te strategije je, prema njegovim riječima, ignorirati ono što se ne sviđa vlastima. „Umanjuje se ono što se događa i govori da to nije važan događaj, već sporedna priča koja ne zaslužuje pozornost. O događaju se priča tek kada postane masovan i jednostavno više ne možete šutjeti o tome", kaže Galjamov.

Galjamov opisuje ovo ponašanje kao "strategiju obuzdavanja, a ne širenja". Ona, kako kaže, cilja na provladine dijelove stanovništva. "Kad se loše vijesti objavljuju svaki dan, ljudi dignu glave i kažu: 'Kod nas je sve loše'. Onda su potpuno izgubljeni. Zato se ponašate kao da se ništa nije dogodilo", kaže politolog. Ali on vjeruje da je ova strategija osuđena na propast. "Kod ljudi nastaje jaz između stvarnosti i propagandnog diskursa. Tada traže alternativne izvore informacija, njihovo povjerenje u propagandu Kremlja opada, a kroz to se smanjuje broj lojalnih građana", kaže Galjamov

"Napadi na Rusiju će se povećati"

Međutim, drugi napad dronom na Moskva City prisilio je Kremlj da prekine svoju uobičajenu šutnju. Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, je 31. jula opisao napade kao "čin očajnika usred neuspjeha kijevskog režima" i uvjeravao da za sada teroristička prijetnja Moskvi i regiji neće biti povećana. No već 1. avgusta, glasnogovornik Kremlja je razgovarao s novinarima o ponovljenom napadu i rekao: "Opasnost doista postoji, to je očito i mjere se poduzimaju."

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakarova na ruskoj je televiziji usporedila napade na Moskva City s terorističkim napadima u Sjedinjenim Državama 11. septembra 2001. godine.

Izraelski stručnjak za sigurnost Sergej Migdal ne isključuje da Ukrajina stoji iza napada dronovima na Moskvu. On je siguran da će napadi na Rusiju biti pojačani. "Ukrajina još nema toliko mogućnosti. Ali to je očito jedan od ciljeva Ukrajinaca i mnogi instituti i industrijske tvrtke sada rade na tome", kaže ovaj ekspert. Ukrajinci pokušavaju – čak i pod uvjetima ruskog granatiranja – obnoviti i povećati kapacitete obrambene industrije, izgubljene u posljednjih 30 godina, kaže on.

"Sve to moraju raditi u polutajnosti i stalno izmještati proizvodnju. Znam da ima inženjera i programera, koji ne rade u institutima poznatim ruskoj tajnoj službi, nego u privatnim stanovima, kako ne bi bili pod raketnim udarima", kaže Migdal i dodaje: "Ukrajinci žele maksimalno dati do znanja ruskom narodu da podrška Putinu i ruskom ratu ima svoju cijenu.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu