Olaf Scholz: "Potrebna nova politika prema istoku"

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će izbori za Bundestag 26. rujna/septembra najvjerojatnije biti napeti i neizvjesni. Očito još mnogi ne znaju, koga će birati tako da i ispitivanja pokazuju hirovito - i ponekad nelogično raspoloženje.

To se osobito odnosi na njemačke Socijaldemokrate (SPD): uspjeli su nešto nadoknaditi gubitak i makar su na trećem mjestu nakon CDU/CSU i Zelenih, razlika u odnosu na Zelene više nije tako velika.

No kandidat SPD-a Olaf Scholz je, za razliku od njegove stranke, daleko ispred svih ostalih: kad bi građani mogli direktno birati, njega bi podržalo 27% upitanih, Armina Lascheta (CDU/CSU) 14%, a Annalenu Baerbock (Zeleni) 13%.

- pročitajte i ovo:  Olaf Šolc je kandidat socijaldemokrata za kancelara

Neka CDU/CSU "malo predahnu u oporbi"

U razgovoru s glavnom i odgovornom urednicom DW-a Manuelom Kaspar-Claridge i moderatorom Jafaarom Abdulom Karimom, Scholz je jasan i borben: "Želim postati kancelar, o tome se radi." Matematički, to bi bilo moguće ako SPD pretekne Zelene i bude stvorena "crveno-crveno-zelena" koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih. Scholz je uvjeren da se može i bolje od Angele Merkel i na prvom mjestu mu je "da u našem društvu vlada veće poštovanje jednih prema drugima i da stvorimo gospodarsku podlogu da i za 10, 20, 30 godina još imamo dobra radna mjesta."

No isto tako Scholz ističe kako "veoma čvrsto stoji iza odgovornosti Njemačke u okviru transatlantskog partnerstva NATO-a" i to bi mogao biti ozbiljan problem stvoriti koaliciju s Ljevicom koja NATO smatra "anakronizmom" i želi ukinuti taj savez.

No kandidat SPD-a je kategoričan kako i za njega i za njegovu stranku "neće biti stvaranja vladajuće koalicije uz pomoć AfD-a". I nastavlja: "Kao drugo, mislim da moramo postići da se CDU/CSU konačno odmore u oporbenim klupama."

- pročitajte i ovo:  Kako će izgledati njemačka vanjska politika nakon izbora?

Više pravde u našem društvu

Kršćanske demokrate Scholz ozbiljno napada što su "čvrsto odlučni spustiti porez za ljude koji zarađuju kao i ja ili mnogo više od mene". I za koncerne s veoma, veoma velikim profitima, od 30 milijardi eura". Isto tako, CDU/CSU optužuje što odbija "masovno povećanje proizvodnje energije" - naravno iz obnovljivih izvora energije. Jer ako se želi postići klimatska neutralnost, onda i industrija treba kud i kamo više energije nego što je sad troši za potpuno druge tehnologije: "Samo sektor kemijske industrije će 2050. trošiti toliko električne energije kao čitava Njemačka danas."

Scholz je uvjeren kako Njemačka treba više socijalne pravde nego što nudi CDU/CSU: podsjeća kako je upravo njegov SPD neumorno ustrajavao uvesti minimalne nadnice u Njemačkoj, a najavljuje i porast tog iznosa. Isto tako je tu golem problem razlike u zaradi između muškaraca i žena, između ostalog i zbog toga jer su žene zaposlene u sektorima gdje su plaće manje - i opet SPD tu želi bitne promjene.

Korona i mjere protiv pandemije su samo povećale jaz između bogatih i siromašnih. Njemačka će do kraja 2022. uložiti 400 milijardi eura kako bi sanirala gospodarske štete pandemije u Njemačkoj i tu Scholz, kao i trenutni njemački ministar financija tvrdi da su uspjeli u tome: "Vidimo da sad imamo dobar rast."

Pomoć i drugima - prije svega cjepivom

Na pitanje, hoće li Njemačka pomoći i drugim zemljama koje se ne oporavljaju tako dobro i gdje je jaz u prihodima još dublji, Scholz odgovara kako Njemačka "snosi odgovornost za svijet i tu odgovornost shvaća ozbiljno". I u okviru skupine zemalja G7 i G20 Njemačka i on osobno se zalaže za olakšice kod (državnih) dugova i moratorije "u sektorima gdje je to moguće."

No Scholz njemačku pomoć prije svega vidi u pomoći siromašnim zemljama kada je riječ o cjepivu protiv korone: tu se ulaže mnogo. Trebalo bi i povećati kapacitete za proizvodnju preparata, a spremne su i milijarde eura za međunarodne institucije koje bi mogle pomoći siromašnim zemljama u nabavi cjepiva. To je već politika i ove vlade, a svakako će biti nastavljena i kada bi on posto kancelar. "Ne nedostaje spremnosti dati novac" u tu svrhu, kaže Schočz ali primjećuje i kako siromašne zemlje moraju organizirati distribuciju i cijepljenje svojih građana. A tu ga "muče velike brige" da to nije dobro organizirano.

"Jasno je tko može ovdje naći utočište"

Novinari DW su od kandidata socijaldemokrata svakako željeli znati, hoće li ustrajati u protjerivanju migranata kojima je odbijen zahtjev za boravište i u zemlje kao što je Afganistan? To je i Njemačka u međuvremenu prekinula zbog ratnih promjena u toj zemlji, ali Scholz je tu bio odlučan: nije na kancelaru da to odlučuje, Ministarstvo vanjskih poslova neprekidno prati razvoj događaja u svim takvim zemljama i daje preporuke, je li za takve osobe moguć povratak u njihovu zemlju.

"Postoje jasne zakonske odredbe, tko ovdje može potražiti zaštitu, naime tada kad postoji dovoljno razloga za bijeg". Neće moći svatko tko bježi ostati u Njemačkoj: "Netko tko je počinio teške zločine, ne može računati s tim da će tu moći ostati." No što će biti sa preko 800.000 izbjeglica iz Sirije kad više ne bi bilo diktature Asada u toj zemlji?

Scholz se tu ne želi upuštati u nagađanja: sad definitivno ne postoji mogućnost za njihov povratak, nego je "najvažnija zadaća" Njemačke da se oni uključe u život ove zemlje: svatko mora dobiti dobro obrazovanje, steći zanimanje i trebaju mu se otvoriti sve druge mogućnosti za integraciju u društvo.

Ali i Scholz se slaže i podvlači kako je prekasno kad migranti "zakucaju na naša vrata": "Mi snosimo odgovornost i za izbjeglice koje su zaštitu našli drugdje u svijetu, često u zemljama kojima se prema njima ne odnosi na način kako si mi to u Njemačkoj zamišljamo. Ali najprije im se mora ponuditi sigurnost i zaštita". Tu Scholz ne misli samo na Tursku i kaže kako se i u drugim zemljama prihvata u Africi, Aziji i Južnoj Americi Njemačka "mora osjećati suodgovorno". "Ne možemo uvijek govoriti, problem je akutan tek kad netko dođe do nas."

I Kremlj mora prihvatiti da će se Europa širiti

Posebno pitanje je bio i odnos prema Rusiji: što bi on, ako bi bio kancelar, rekao ruskom predsjedniku Putinu? Scholz podsjeća kako je i u posljednjim godinama bilo mnogo, mnogo razgovora s Kremljom, ali ukazuje i na tradiciju koju su zapravo pomogli stvoriti prethodni čelnici njemačkih socijaldemokrata kao što su Willy Brandt i Helmut Schmidt o "zajedničkoj sigurnosti u Europi. Tu dolaze i odluke u OESS-u i konferencijama te organizacije o zajedničkim kriterijima koje čvrsto stoje i gdje je jasan stav kako stojimo uz odluku kako se granice u Europi više ne mogu mijenjati silom. To je Rusija prekršila. Aneksija Krima je veoma, veoma velik problem. I nepromijenjen je i problem s teškim stanjem na istoku Ukrajine. Zato je nužno da se svi vratimo načelima vladavine prava, a ne vladavine jačeg."

Je li zbog toga spreman na zahlađivanje odnosa s Rusijom? I tu je Scholz odlučan u tvrdnji kako je "već i zbog toga važno da Njemačka djeluje zajedno s drugima. Mi trebamo novu politiku prema Istoku koja će oživjeti ideju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, ali ovaj put će to biti politika Europske unije. A tu se zalažem i da Rusija i svi ostali prihvate činjenicu kako će biti novih integracija u Europi. Ne želimo se vratiti u politiku 17., 18. i 19. stoljeća gdje su politiku kreirale Rusija, Njemačka, Francuska, Engleska. Nego se tu radi o Europskoj uniji i Rusiji ako se želi organizirati zajednička sigurnost u Europi."

I na kraju, kandidatu SPD-a smo postavili pitanje: je li Angela Merkel nešto može bolje nego što bi on mogao? "Mislim da je ona uvijek imala sposobnost "odsjediti" probleme i čekati da se oni riješe sami od sebe", odgovorio nam je Olaf Scholz.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu