Kibernetički napadi kao osveta za sankcije?

Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer apeluje da se ozbiljno uzmu prijetnje kibernetičkim napadima. „Pretpostavljamo da ovih dana postoji povećana prijetnja, jer su sajber napadi takođe jedan oblik ratovanja“, saopštila je političarka njemačkog SPD-a u intervjuu za televizije BR i NDR.

- pročltajte još:Rat u Ukrajini: kakvu ulogu igraju cyber-napadi?

Ministarka je najavila da namjerava dodatno ojačati oblast IT bezbjednosti, kako bi u ranoj fazi mogli da se identifikuju mogući napadi na takozvanu kritičnu infrastrukturu (KRITIS).

Stručnjaci očekuju osvetničke akcije

Eksperti smatraju da su digitalni napadi do sada igrali sporednu ulogu za rusku stranu u rusko-ukrajinskom ratu. Ali, stručnjaci za IT bezbjednost strahuju od reakcije ruske strane – „kako ti meni, tako ja tebi“. To takođe može da uključuje i sajber napade. Koordinisane sankcije Zapada Rusiji imaju za cilj da u velikoj mjeri izoluju zemlju od međunarodnog finansijskog sistema. Energetski sektor je takođe direktno pogođen. „Stoga se može pretpostaviti da će biti napada na energetski sektor", kaže Robert Li iz američke kompanije Dragos u intervjuu za BR i NDR.

- pročitatje još:Dugogodišnji hibridni rat Rusije protiv Ukrajine

Ova firma štiti kompanije sa kritičnom infrastrukturom, gdje bi kvar mogao imati posljedice po javni život, na primjer, ako nestane struje. „Sada je sasvim umjesno biti zabrinut."

BSI se plaši "masovnog oštećenja"

Ovo je procjena koju dijele i njemačke bezbjednosne službe. Savezna kancelarija za bezbjednost informacione tehnike (BSI) sada svakodnevno šalje tajne procjene situacije u Ukrajini, sa posebnim fokusom na „kibernetički prostor". Trenutna situacija prijetnje je, prema definiciji BSI „narandžasta", odnosno „poslovno kritična". Ali, zamislivo je „masovno narušavanje redovnog poslovanja". Istovremeno, kompanije dobijaju tehničke podatke od BSI i Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), koji imaju za cilj da pomognu u identifikaciji hakera.

Od oktobra 2021. Li i njegove kolege prate hakerske grupe koje ciljaju na mreže kompanija u oblasti KRITIS. „Ovo još nisu napadi, ali oni biraju svoje mete", kaže Li, koji je nekada radio za američku obavještajnu agenciju NSA. Generalno, mreže industrijskih postrojenja su mnogo lošije zaštićene od klasičnih mreža preduzeća. Decenijama su se ljudi uzdali u to da niko neće moći da provali. Ali kada neko jednom uđe u mrežu, mnoge kompanije neće biti u situaciji da pronađu hakere.

Potrebni mjeseci pripremnih radova

Li kaže da je suštinski moguće prouzrokovati fizičku štetu putem sajber napada, kao što je ometanje ili čak gašenje električne mreže u jednom gradu. Ali, to nije jednostavno: "Potrebno vam je najmanje šest mjeseci pripreme. Potrebna su vam opsežna istraživanja i opsežna specijalistička znanja da biste planirali i izveli takve napade." U Ukrajini su navodno ruski hakeri pokušali da prekinu snabdijevanje strujom 2016. godine. Prema izveštajima, Kijev je bio odsječen sat vremena – njihov prvobitni cilj da izazovu široku štetu nije uspio: „Skoro su stigli do cilja, ali je krenulo naopako", kaže Li, koji je analizirao incident.

Efekti u Njemačkoj

Trenutno nema konkretnih znakova da su se hakerski napadi već desili u Njemačkoj. Ali, američki provajder za satelitski internet je imao ispada u Evropi. Hiljade vjetroturbina su pogođene, takođe u Njemačkoj. Međutim, sistemi rade i bez interneta i nastavljaju da proizvode električnu energiju. Odgovorna kompanija „Viasat" pretpostavlja da je u pitanju sajber napad. Detalji pak nisu objavljeni javno.

„Uticaj incidenta na energetsku bezbjednost i stabilnost u Njemačkoj nije utvrđen", piše Savezna agencija za mreže na zahtjev televizija BR i NDR. U jednom od izvještaja, koji nisu dostupni javnosti, BSI citira pismo provajdera pogođenog smetnjama. U pismu se navodi da su "svi aktivni potrošački modemi ažurirani, što dugoročno zapravo uništava modeme". Uređaji za sprečavanje opasnosti, kao što su oni koje koriste komandna vozila vatrogasnih brigada, takođe su pogođeni smetnjama. Takva komandna vozila komuniciraju preko digitalnog radija i koriste satelitski internet kao alternativno rješenje. U intervjuu za BR i NDR, saradnik Službe za zaštitu od katastrofa je potvrdio da odgovarajuća tehnologija trenutno nije u funkciji. Ne želi da spekuliše o pozadini.

tagesšau/ ss

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu