Kina sve bliža EU
16. juli 2018
Zbog svojih napada na međunarodni trgovinski sistem, Donald Tramp već mjesecima privlači pažnju trgovinskih partnera SAD. Njihova potraga za adekvatnom reakcijom do sada nije bila uspješna. Čak ni aktuelna situacija sa „kako-ti-meni-tako-ja-tebi-carinama" nije promijenila stav Vašingtona.
Dva najveća trgovinska partnera SAD – Kina i Evropska unija – danas (16.7.) se u Pekingu sastaju na godišnjem samitu. Pored rata u Siriji, nuklearnog sporazuma sa Iranom i klimatskih promjena, jedna od glavnih tema će biti globalni i bilateralni trgovinski odnosi.
Zajedno protiv carina?
Carine SAD na aluminijum i čelik, kao i prijetnje daljim nametima na uvoz automobila, uznemirile su evropske trgovinske partnere, prije svega Njemačku. I Kina je na udaru američke spoljnotrgovinske politike: već nekoliko dana uvoznici moraju da plate carinu od 25 odsto vrijednosti za 818 proizvoda iz Kine, čiji volumen iznosi oko 29 milijardi evra.
Peking je brzo reagovao na tu odluku i uveo carine na 545 proizvoda slične vrijednosti iz SAD. U trgovinskom sporu nema popuštanja. Na meti carina SAD bi, prema najavama, uskoro mogao da se nađe uvoz vrijedan preko 180 milijardi evra.
Kako bi se spriječila dalja eskalacija, moguće je da bi kineskom vodstvu bilo od koristi da zajedno sa Briselom istupi protiv unilateralne politike „Amerika na prvom mjestu", predsjednika SAD. Kina i EU zajedno proizvode oko jednu trećinu svjetskog ekonomskog učinka i oko polovinu globalnog trgovinskog obima.
Značajne razlike
Iako slijede slične interese kada je riječ o svjetskoj trgovini, posmatrači ne vjeruju u mogućnost stvaranja evropsko-kineske alijanse protiv SAD. Stoga, više od zajedničkog opredjeljenja za regulisanu trgovinu pod nadzorom Svjetske trgovinske organizacija (STO), neće biti.
Jer, kada je riječ o mogućnostima pristupa tržištu, stav Pekinga i Brisela se u velikoj meri razlikuje. Nedavno su autori studije koju je naručila Privredna komora EU, ocijenili da Kina ima „jednu od najrestriktivnijih ekonomija u svijetu". Evropske i američke kompanije aktivne u Kini, već duže vrijemena se žale na velike birokratske prepreke koje postoje u konkurenciji sa kineskim kompanijama.
Problemi su kompleksni, kaže predsjednik komore Mats Harborn. Postoje dvosmisleni zakoni, službe prave razliku kada se radi o kineskim i stranim kompanijama, što se tiče dobijanja licenci, finansiranja ili javnih konkursa: „To posebno pogađa manje i srednje kompanije koje ne raspolažu istim finansijskim sredstvima i ljudstvom, kao veliki konkurenti."
Još jedan kamen spoticanja je intelektualna svojina: kineska vlada primorava kompanije iz EU da svoje znanje prenesu u Kinu, tako što, kao uslov za određeno poslovanje, nameću partnerstvo sa domaćim, kineskim kompanijama. Ambicioznom inicijativom „Made in China 2025", Peking želi da smanji tehnološko zaostajanje Kine u odnosu na starije industrijske nacije: azijski div bi trebalo da postane globalni tehnološki prvak u oblasti biomedicine, robotike, IT, vazduhoplovstva i e-mobilnosti. Političari i menadžeri u EU to redovno kritikuju kao intelektualnu eksploataciju.
Kineska ekspanzija ka Zapadu
I kineske bilionske investicije u projekat „Jedan pojas, jedan put", koja predviđa izgradnju kopnenih i vodenih trgovačkih puteva ka Evropi, zapadnoj Aziji i Africi, u EU nailazi na podijeljena mišljenja.
Naredni kamen spoticanja je Pekingovo intenziviranje odnosa sa pojedinim zemljama centralne i istočne Evrope. U Briselu strahuju da bi ti planovi mogli da ugroze jedinstvo EU: „Evropljani imaju sumnji kada je riječ o intenziviranju ekonomskih odnosa sa Kinom", kaže Ding Čun, direktor Centra za evropske studije na Univerzitetu Fudan u Šangaju. „Ekonomska snaga Pekinga i kineska konkurencija rastu. A sa jačanjem populizma u Evropi, rastu i sumnje prema Kini."
Uzajamno nezadovoljstvo, smatra Ding Čun, potpuno je, međutim, normalno između dvije velike ekonomske sile. Obje strane imaju svoje zahtjeve, kaže ekonomista: Kina želi da joj EU i SAD konačno priznaju status tržišne ekonomije. Svjetskoj trgovinskoj organizaciji tada bi bilo jednako teško da izriče kazne i antidamping-carine protiv Kine, kao i protiv SAD ili EU.
„Nadam se da će EU i Kina ostvariti značajni napredak u svojim ekonomskim odnosima, tako što će recimo ubrzati pregovore o sveobuvatnom sporazumu o ulaganju", kaže Ding Čun. „To bi bio doprinos u borbi protiv protekcionizma i bio bi dobar za obje strane, za čitav svijet."
Peking i Brisel su blizu sklapanja sporazuma, koji bi investitorima na obje strane trebalo da garantuje više pravne sigurnosti i bolji pristup tržištu. Prilikom posljednjeg sastanka na visokom nivou, krajem juna, postignut je dogovor da politika ubrza čitav proces.
Trgovinska komora EU smatra da je to dobar sporazum, koji izlazi u susret svim sektorima i koji omogućava transparentnije, pouzdanije okvire za kompanije, kaže predsjednik komore Harborn: „Sada je na potezu Kina i vlada bi trebalo da pokaže da je spremna do kraja 2018. godine da stupi u odlučujuću pregovaračku fazu." To bi bio jasan signal da će Kina održati obećanje o otvaranju tržišta. Odugovlačenja bi, smatra Harborn, štetila i jednoj i drugoj strani.