Košnik: BiH mora imati evropsku perspektivu

Njemački novinari saglasni su da je okrenut novi list i da je počela nova era u odnosima na relaciji Vašington-Moskva. Često se govori o "Obaminom novom putu", posebno se hvali njegov susret sa Medvedjevim i to, kako piše FAZ , iz više razloga. "Jedan od njih je što u decembru ističe ugovor o smanjenju nukelarnog naoružanja pod nazivom Start I. Sada se pod hitno mora postići novi sporazum, koji će zamijeniti stari. Za pozdraviti je novi američko-ruski dijalog na tu temu, jer on može znatno smanjiti napetosti između ove dvije zemlje", piše FAZ. Slično razmišlja i novinar lista Tageszeitung: "Inicijativa o razoružanju , koju se pokrenuli Obama i Medvedjev, mogla bi okončati ledeno doba u odnosima dvije zemlje, koji su se posebno pogoršali kada su Amerikanci najavili instaliranje proturaketnog štita u Evropi a Rusi umarširali u Gruziju.

Spremnost Obame da ponovo pregovara o sporazumu za smanjenje nuklearnog naoružanja je signal ne samo za Ruse već i za zemlje Evropske Unije, koje su sa Bušovom administracijom imale nesporazum, jer je Vašington na njih ranije gledao kao da su na ruskoj strani", zaključuje Tageszeitung.

U BiH raste opasnost od novog rata

Sueddeutsche Zeitung iz Minhena počinje svoj članak rečenicom koja je tipična za Koschnika i koju je izgovorio kada su ga pitali kako da obilježe njegov 80-ti rođendan, koji će proslaviti kod djece u Wuppertalu. "Svima sam rekao da ne želim nikakve prijeme. Govore mogu sačuvati za moju sahranu", rekao je Koschnik, a onda nakon kratke pauze dodao: "Barem ih neću morati slušati". Kada Koschnik kaže nešto ovako provokativno, kao da želi reći, ljudi nemojte tako ozbiljno uzimati stvari a prije svega sami sebe. Kada govori o politici, čini to i dalje veoma brzo, tako da mu se riječi prepliću i tako reći pretiču jedna drugu. Mješavina saosjećajnosti i stravstvenog bavljenja politikom još davno mu je donijela imidž nadarenog posrednika. Zbog toga je 1994. imenovan za administratora Evropske Unije u Mostaru.

Od 1967. pa narednih 18 godina Koschnik je kao član SPD-a bio gradonačelnik Bremena. 1987. je postao zastupnik u Bundestagu. O onda je od 1994. do 1996. pokušao pomiriti zavađene etničke grupe u Mostaru, u čemu su ga spriječili "hardlineri". Preživio je dva atentata. Po povratku iz Mostara bio je povjerenik njemačke vlade za povratak izbjeglica. Prije rođendana on je upozorio da u Bosni i Hercegovini ponovo raste opasnost od rata. Stoga Evropska Unija ovoj zemlji mora dati jasnu perspektivu učlanjenja u Evropsku uniju", riječi su Hansa Koschnika koje prenosi Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Albanija u euforiji, Hrvatska ne

Die Welt, citirajući portparola NATO-saveza Džejmsa Aparthuraija (James Appathurai), piše da su obje zemlje, ne tako davno, prošle kroz tešku fazu u istoriji Balkana. On dodaje da će ove zemlje dati sada svoj doprinos regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti. "Albanija je grozničavo očekivala ulazak u NATO. Veliki sat, postavljen na najvišoj zgradi u Tirani, odbrojavao je minute do ulaska u Sjeveroatlantski savez zemlje, kojom se godinama vladalo na staljinistički način. Svake večeri je putem posebnog projekta bacana sjenka sa simbolima NATO-a na ured, u kojem je svojevremeno sjedio nekadašnji diktator Enver Hodža (Enver Hoxha).

No, za razliku od Albanije, u Hrvatskoj je ulazak u NATO prošao bez euforije. Za Zagreb se to samo po sebi podrazumijeva, s tim što se puno važnijim smatra ulazak u EU, planiran za 2011 godinu. Ni Hrvatska ni Albanija nisu od geostrateškog značaja za NATO, niti važe kao zona uticaja Rusije, smatra ekspert za Balkan Zoran Kusovac. Ne iznenađuje što je u Hrvatskoj izostalo euforično raspoloženje. Izostali su čak i protesti protivnika učlanjenja u NATO. Ulazak u NATO je više simbolična nego praktična gesta. Najvažnije je urađeno, i to je znak da je Hrvatska ispunila određene standarde", zaključuje Die Welt, citirajući Kusovca.

Jasmina Rose