Ko su bili obični čuvari u Jasenovcu?

„O njemačkim počiniocima holokausta znamo mnogo. Knjiga Kristofera Brauninga Sasvim normalni muškarci o policijskom bataljonu iz Hamburga u Poljskoj jedan je od najpoznatijih primera iz gotovo nepregledne istraživačke literature na ovu temu. Drugačije je sa počiniocima koji nisu Nijemci", piše Mihael Martens u uvodu teksta za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) i potom iznosi podatke o Jasenovcu:

„Jasenovac u Hrvatskoj bio je najveći logor smrti u Drugom svjetskom ratu kojeg nisu vodili Nijemci. U kompleksu logora život je izgubilo skoro 48 000 Srba, oko 16 200 Roma, više od 13 000 Jevreja i skoro 5 400 Hrvata. Ukupno je između 1941. i 1945. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj hrvatskih fašista, koji su sebe nazivali ustašama (ustanici), život izgubilo oko 350 000 ljudi."

O Šakićima i sličnima se dosta zna

Autor potom navodi da se o glavnim počiniocima dosta toga zna: „O Dinku Šakiću, na primjer, komandantu Jasenovca. A i o njegovoj supruzi Nadi Šakić koja je vodila ženski logor. Njih dvoje su posle rata, preko Italije, pobjegli u Argentinu, kao i više od 7 000 drugih hrvatskih fašista. Uhapšeni su tek 1998. i prebačeni u Hrvatsku." FAZ podsjeća da je Šakić u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora te da je umro 2008. Njegovoj supruzi se nikada nije sudilo. FAZ kratko piše i o sudbini Vjekoslava Luburića i Miroslava Filipovića, obojica bivši komandanti logora Jasenovac.

„Ali malo se zna o sasvim normalnim ljudima u hrvatskoj politici istrebljenja - običnim čuvarima, povremenim mučiteljima, špijunima, policajcima i drugim poslušnicima", piše FAZ i navodi da je danski istoričar Emil Kjerte nedavno o tome održao predavanje na bečkom Vizentalovom institutu za proučavanje holokausta: „Istoričar koji je radi istraživanja naučio hrvatski, tražio je odgovore na nekoliko ključnih pitanja: Kakvo je geografsko i socijalno porijeklo jasenovačkih počinilaca? Kada su i kako pristupili ustaškim organizacijama? Da li su praktikovali ili doživjeli nasilje prije Jasenovca? Da li je bilo biografskih specifičnosti koje su im bile zajedničke?"

Pročitajte i ovo: Dokumentarni film o Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji: dva lica rata

Kjerte precizno posmatra "oko 2 500 dobrovoljaca koji nisu bili samo čuvari u logorima, već su povremeno, uglavnom u mobilnim odredima, vršili masakre u mjestima naseljenim Srbima", piše FAZ i konstatuje da je većina tih ljudi imala samo „najosnovnije obrazovanje" i time odslikavala prosjek stanovništva ruralnih predjela tadašnje Jugoslavije.

Neobrazovani, siromašni hrvatski Hercegovci

„Natprosječan broj počinioca došao je iz zapadne Hercegovine", zavičaja i komandanta Luburića koji je svoje zemljake „preferirao kao čuvare u Jasenovcu jer su navodno tvrdi, za razliku od navodno gradskih mekušaca Zagrepčana ili Slavonaca".

Mnogi muškarci iz tog regiona priključili su se ustašama prvenstveno zbog velike bijede, kaže Kjerte na osnovu zapisnika sa saslušanja iz 1950-ih. „Često su bili odlučujući redovni obroci, dobra obuća i zimi zagrijana soba."

„Međutim, žene koje su radile u logoru u Jasenovcu bile su više ideološki angažovane", napominje Kjerte i to pripisuje činjenici da „žene nisu regrutovane, već su morale same da se prijave za rad u logoru."

„Neki od počinilaca su kasnije svjedočili da su njihove porodice prethodno bile žrtve nasilja od strane velikosrpskih četnika ili brutalnih policijskih operacija u Kraljevini Jugoslaviji. To je sigurno dijelom bilo istina, jer je činjenica da su četnici ubili hiljade Hrvata, posebno u Bosni", piše FAZ.

Ustaše nisu činili zločine iz svojih motiva

List prenosi da Kjerte u svom izlaganju takođe jasno daje do znanja sljedeće: Ustaše su počinili zločine iz svojih motiva, a „ne prvenstveno pod pritiskom Nijemaca, kako se do danas često tvrdi u Hrvatskoj."

„To potvrđuje i hrvatski istoričar Lovro Kralj, komentarišući Kjerteovo predavanje u Beču", prenosi ovaj list: „Dokazi ukazuju na to da je holokaust bio nusproizvod ustaške ideologije i njihove želje da stvore etnički homogenu državu koju je trebalo osloboditi od nepoželjnih manjina, posebno Srba, Jevreja i Roma."

Autor dalje navodi da se „Lovro Kralj takođe slaže sa Kjerteovim u tome da je u Jasenovcu ideološko uvjerenje praktično stvoreno moralnim prestupima. Nasilje i genocid su za ustaše bili temelj željenog novog društva i imali su efekat izgradnje zajednice."

Jasenovac kao inkubator novog društva

„Uključivanje običnih ljudi u djela koja vode ka moralnim prestupima - do tačke bez povratka na njihov prethodni moral i način života - bilo je u srcu fašističkog projekta stvaranja novog ljudskog bića", citira FAZ Kralja i dodaje da je „Tomas Man slično rekao za njemačke nacionalsocijaliste u svojim govorima na Bi-Bi-Siju."

Vraćajući se riječima Lovre Kralja, Frankfurter Algemajne cajtung o Jasenovcu još piše da su „hrvatski fašisti u Jasenovcu bili zainteresovani i za antropološku revoluciju, za koju su vjerovali da se najbrže može postići ako budućim nosiocima njihovog pogleda na svijet - dozvoli da što brutalnije ubijaju. Tako da su koncentracioni logori poput Jasenovca bili inkubatori koji su poslužili da se ubrza rađanje novog društva, zasnovanog na radikalno drugačijem, fašističkom moralu".

Priredila D. Roščić

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu