Ko sve radi na deeskalaciji?

Ukrajina i Rusija su se spremaju za treću rundu direktnih pregovora - obje strane su najavile da mogla da se održi ovog ponedjeljka (7.marta) u 13 časova u Brestu, u Bjelorusiji na granici sa Ukrajinom - javila je ruska TV pozivajući se na bjelorusku agenciju belta.

Do sada su održane dvije runde razgovora u bjeloruskoj pograničnoj oblasti. Na drugoj rundi je dogovoreno primirje za oblasti Mariupolj i Volnovah kako bi se civili evakuisali humanitarnim koridorima. Međutim, evakuacija je bila najavljena dva puta i oba puta je propala - a Rusija i Ukrajina se za to uzajamno optužuju.

Kina jasno podržala Rusiju 

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji jasno je u ponedjeljak podržao Rusiju. Odgovarajući na pitanje o međunarodnim sankcijama kao odgovoru na rat, Vang Ji je na konferenciji za novinare održanoj na godišnjoj sjednici Kineskog narodnog kongresa u Pekingu rekao: „Bez obzira koliko podla bila međunarodna oluja, Kina i Rusija će održati svoju stratešku odlučnost i svestrano kooperativno partnerstvo nastaviti da uapređuju i novoj eri." . 

Prijateljstvo dva naroda je „nesporno“, obje zemlje su bliski susjedi i strateški partneri. Njihov odnos je „jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu“. Saradnja nije samo korisna za narode obje zemlje, „već doprinosi miru, stabilnosti i razvoju u svijetu“.

Obje zemlje su odbacile oživljavanje hladnoratovskog mentaliteta, kao i ideološku konfrontaciju, i posvećene su demokratizaciji međunarodnih odnosa, rekao je Vang Ji. 

Šef ukrajinske pregovaračke misije sa Rusijom David Arahamija je u međuvremenu odbacio suštinske zahtjeve druge strane kao „neprihvatljive". U intervjuu za američku televiziju Fox News, koji je objavljen u nedjelju uveče on o pregovorima kaže:

„Ne bih rekao da brzo napredujemo, jer svakodnevno strada mnogo ljudi, posebno civili. Iskren da budem, teško je, ali ipak napredujemo. Na kraju krajeva, dvije delegacije saslušaju jedna drugu i aktivno razgovaraju o različitim stvarima."

Arahamija je nastavio: „Jedini dijelovi gdje je sporazum gotovo nemoguć su Krim i takozvane republike, za koje Rusija insistira da ih priznamo kao nezavisne. To u ukrajinskom društvu nije prihvatljivo".

Rusija hoće da Krim, ukrajinsko crnomorsko poluostrvo anektirano 2014. bude priznat kao dio Rusije, a da se istočne ukrajinske separatističke oblasti Donjeck i Lugansk priznaju kao suverene države. Osim toga, Kremlj hoće potpunu „demilitarizaciju" Ukrajine.

Francuska: Makron traži rješenje za nuklearke

Prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ruski predsjednik Vladimir Putin je odlučan da ostvari svoje ciljeve u ratu u Ukrajini. Putin je u telefonskom razgovoru uvjerio francuskog predsjednika da će pobijediti „ili pregovorima ili ratom", saopštila je Jelisejska palata. Razgovor je trajao sat i 45 minuta, a inicirao ga je Makron.

Putin je uvjerio Makrona da „njegova namjera nije da vrši napade na nuklearne elektrane" i da Rusija namjerava da se pridržava standarda Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopštila je Jelisejska palata. Makron je pak u telefonskom razgovoru izrazio „ozbiljnu zabrinutost" za bezbjednost ukrajinskih nuklearnih objekata, navodi se u saopštenju. „Neophodno je da se preduzmu konkretne mjere da se na ovo reaguje.

Kako je saopšteno iz Jelisejske palate, Putin je uvjeravao Makrona da Rusija ne želi da ugrozi civile u Ukrajini. „Odgovornost leži na Ukrajincima da puste stanovništvo da ode iz gradova", rekao je Putin. Makron je u telefonskom pozivu pozvao na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, zaštitu civilnog stanovništva i njihovo snabdijevanje humanitarnim zalihama.

Francuski predsjednik je na telefonskoj vezi sa Ukrajinskim predsednikom Zelenskim - a u utorak uveče u Parizu sastaće se sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, najavljeno je iz Vašingtona.

Izrael: Beneta brinu Ukrajina, Iran i Sirija

Izraelski premijer Naftali Benet nastavlja svoje posredničke napore punom parom. Nakon što je iznenada u subotu otputovao u Moskvu i tamo tri sata razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, on je, prema ruskim izvorima, u nedjelju ponovo nazvao Putina. Benet je prvi zapadni lider koji je posjetio Putina u Moskvi od početka rata.

Prema izraelskim izvorima, Benet je tokom vikenda tri puta razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Takođe je na telefonskoj vezi sa kancelarom Olafom Šolcom s kojim je razgovrao još u subotu uveče u Berlinu gdje je doletio direktno iz Moskve. Benet je rekao da je putovanja i razgovore obavio uz saglasnost svih uključenih.

Portparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt je rekao da su se Šolc i Benet rekli „da zajednički cilj ostaje da se rat u Ukrajini okonča što je prije moguće i da ostaju u bliskom kontaktu po tom pitanju".

Benet je takođe na telefonskoj vezi sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom. A za ponedjeljak je zakazan sastanak ministara spoljnih poslova SAD Entonija Blinkena i Izraela Jaira Lapida.

O Izraelu se govori kao o posredniku u ukrajinskom sukobu. Izrael ima dobre odnose sa Rusijom i Ukrajinom. Ne želi da naljuti svog glavnog saveznika, SAD, ali istovremeno zavisi od dobre volje Moskve iz strateških razloga, uključujući i sukobe sa Sirijom i Iranom. Izrael nije članica NATO.

Turska: Erdogan traži primirje i humantirane koridore

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan se više puta nudio da posreduje između Rusije i Ukrajine. U nedjelju je, kako je prethodno i najavljeno, telefonom razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Erdogan je tom prilikom pozvao Putina na „momentalni i sveobuhvatni prekid vatre" u Ukrajini, navodi kancelarija turskog predsjednka. To bi trebalo da omogući „traženje političkog rješenja i reagovanje na humanitarne potrebe". Erdogan je takođe pozvao na „momentalno" otvaranje humanitarnih koridora. „Otvorimo zajedno put miru", pozvao je Erdogan Putina, kako je dalje saopštilo Erdoganova kancelarija.

Iz Kremlja je posle razgovora dvojica državnika saopšteno da je Putin Erdoganu rekao da je spreman i za dijalog sa stranim partnerima - te da svaki pokušaj da se oduži pregovarački proces neće uspjeti.

Takođe je rekao da se operacija (u Ukrajini) odvija po planu, i da se nada da će ukrajinska strana konstruktivnije pristupiti pregovorima i „uzeti u obzir realnost na terenu".

Putin je svom turskom kolegi rekao da bi Moskva zaustavila svoju vojnu operaciju samo ako bi Kijev položio oružje i ispunio ruske zahtjeve, navodi se u saopštenju Kremlja.

SAD: pritisak na Kinu da se pozicionira protiv Rusije

U međuvremenu, američka vlada vrši pritisak na Kinu da se u ukrajinskom ratu pozicionira protiv Rusije. Kako je saopštio Stejt dipartment u Vašingtonu, američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao je u subotu sa kineskim kolegom Vang Jijem „o namjernom, ničim izazvanom i neopravdanom ratu Moskve protiv Ukrajine".

Blinken je u pozivu istakao da „svijet gleda koje nacije se zalažu za osnovne principe slobode, samoopredjeljenja i suvereniteta. On je naglasio da svijet djeluje zajedno kako bi odbacio i odgovorio na rusku agresiju i da obezbijedi da Moskva plati visoku cijenu". Blinken je u nedjelju bio u Moldaviji.

Na glasanju na Generalnoj skupštini UN prošle srijede, 141 država članica glasala je za rezoluciju kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. Pet zemalja je glasalo protiv. Kina je bila među 35 zemalja koje su bile uzdržane.

dr (agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu