Ko će na čelo Evropske unije?
20. juni 2019
Nad zgradom Vijeća Evrope u Briselu, gdje se danas poslijepodne sastaju šefovi država i vlada EU na redovnom Samitu, nadvili su se tamni olujni oblaci. "Potrebna je jedna pročišćavajuća ljetna oluja da bi se moglo jasno vidjeti u ovoj izmaglici", kaže jedan iskusni EU diplomata na marginama brojnih brifinga i razgovora koji prethode Samitu.
Ali, niko ne zna kako da se rastjera izmaglica oko najvažnijeg pitanja - odabira osoblja za vrh Evropske unije. Nakon izbora za Evropski parlament koji su se održali krajem maja, sada treba naći ljude za pet funkcija: predsjednika ili predsjednicu Komisije EU, Evropskog vijeća, Evropskog parlamenta i Evropske centralne banke, te mandat za komesara ili komesarku spoljnih poslova EU, koji je neka vrsta ministra vanjskih poslova EU. Na posljednjem samitu prije tri i po sedmice, samo dva dana poslije izbora, odlučeno je da na najmanje dvije pozicije treba da budu žene.
Teška potraga za većinom
Više od toga nije bilo moguće dogovoriti, jer za rukovodeće pozicije je potrebno jedinstvo 28 šefova država ili vlada u Evropskom vijeću, kao i većinau novoizabranom Evropskom parlamentu. Novi klubovi poslanika u parlamentu vjerovatno nisu došli do zaključka kojeg bi to od "vodećih kandidata" iz svojih redova mogli izabrati za predsjednika Evropske komisije.
Na izborima za Evropski parlament oslabljeni su postojeći veliki blokovi, kao što su to Kršćanski demokrati i Socijaldemokrati, dok su Liberali, Zeleni i desničarski populisti ojačali. Za stabilnu većinu neophodna je saradnja između gore navedene četiri grupe, jer sa petima, desničarskim populistima, niko ne želi u koaliciju. Kršćanski demokrati, najjača frakcija, insistiraju na tome da predsjednik Komisije EU bude šef njemačke frakcijeManfred Weber (CSU), ali to ne samo da žestoko odbacuju druge stranke u parlamentu, nego i neki šefovi država i vlada u Evropskom vijeću. Inače, Vijeće EU ima pravo da predloži kandidata, te bez tog prijedloga EU Parlament ne može donijeti nikakvu odluku.
Zbog toga se u Evropskom parlamentu već tri sedmice održavaju intenzivni razgovori između klubova poslanika, u političkim strankama, i sa Vijećem EU. Na tim razgovorima grmi i sijeva - kao i vani na ljetnoj vrućini u Briselu, ali bez obzira na to "proces nije rezultirao nekim zaključkom", smatra jedan visoki diplomata EU. Iz tog razloga neće biti rješenja za paket od pet osoba na današnjem samitu, u kojem će se morati uzeti u obzir ne samo stranke, već i nacionalna distribucija unutar EU.
Ukoliko Nijemci dobiju neki od mandata, onda će to željeti i Francuzi. S druge strane, Istočni Evropljani ili zemlje na jugu ne smiju se osjećati zapostavljenima i mora se pronaći ravnoteža između malih i velikih, kao i onih koji više daju u budžet EU i onih koji iz njega više primaju. A pored toga, i određene sposobnosti, jezičke vještine, te pravi rod takođe bi trebali doprinijeti odabiru pravih kandidata.
Rok: početak jula
Obzirom da se ovdje radi o presudnoj odluci za budućnost EU, može se mirno dati još malo vremena sa odlukom, kaže jedan visoki zvaničnik koji je učestvovao u pripremama za samit. "Imamo stopostotnu šanse da pronađemo rješenje do početka jula", rekao je ovaj zvaničnik. Jer, Evropski parlament 2. jula namjerava imenovati svog predsjednika na konstituirajućoj sjednici, odnosno sastaviti dio kadrovskog paketa, koji sam parlament može odrediti. Ako do tada ne bude jasno ko će dobiti preostale mandate, cijela jednadžba neće biti moguća.
Moguće je i da šefovi država i vlada danas iz svojih rukava izvuku još više kandidata, na koje do sada niko nije računao. Bivši poslanik Evropskog parlamenta Elmar Brok (CDU) za DW je izjavio da apelira na Vijeće i Parlament EU da djeluju odgovorno. Predsjednik Evropske komisije treba da bude onaj ko raspolaže sa većinom u Evropskom parlamentu, navodi on i dodaje: "To može biti kandidat druge najveće stranke, ali naravno, kandidat najveće frakcije, izborni pobjednik, ima pravo da prvi traži većinu."
Drugim riječima: ako kršćanski demokrata Manfred Weber ne obezbjedi većinu, onda bi Frans Timmermans, kandidat Socijaldemokrata, mogao preuzeti loptu. Ili možda Margaret Vestager, iz Liberala, koja se nije pojavila u izbornoj kampanji kao "vodeća kandidatkinja", ali navodno ima podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
I još malo zaštite klime
Sadašnji predsjednik Evropskog vijeća, Donald Tusk, koji odlazi sa dužnosti ove jeseni najavio je prije Samita da su razlike još uvijek velike, ali da postoji volja da se donese odluka do početka jula. On će, izjavio je Tusk, i dalje voditi razgovore „jedan-na-jedan" sa šefovima vlada da bi mogao biti bliže konačnoj odluci.
Donald Tusk je podsjetio i da će se na Samitu razmatrati i pitanja poput Strateške agende EU za narednih pet godina. Posebnu ulogu treba da ima klimatska politika, koja je jako prisutna u javnoj debati u nekim državama članicama EU.
Mnogi šefovi država i vlada smatraju da bi se Evropska unija trebala obavezati da do 2050. godine privređuje bez emisije ugljičnog dioksida. S druge strane, neki drugi zvaničnici, posebno oni u Istočnoj Evropi, još uvijek sumnjaju da li i na koji način bi to moglo uspjeti. Stoga, vjerovatno neće biti odluka o klimatskoj politici i tema će se i dalje odlagati. I kada je ovo u pitanju, tamni oblaci i dalje ostaju na nebu. Prijeti nevrijeme.