Koliko je Njemačka opasna za Židove?
30. maj 2019
Ismael ulazi u jednu trgovinu s košer proizvodima u Berlinu. Na glavi vunena kapa, ispod nje kipa, tradicionalno pokrivalo za glavu, vjerski simbol kod Židova. Ismael se zapravo ne zove tako ali ne želi da se njegovo ime pojavljuje u medijima. On izjavu povjerenika njemačke vlade za borbu protiv antisemitizma Felixa Kleina, koji je prošlog vikenda Židovima preporučio da u javnosti ne nose kipu, može itekako dobro razumjeti.
„Djelomice je zaista, pogotovo u Berlinu, opasno nositi kipu. Zato ju mnogi, poput mene, skrivaju ispod još jedne kape", kaže Ismael. Potpuno odbaciti kipu ne dolazi u obzir. „Židovi vjernici će uvijek i posvuda nositi kipu bez obzira preporučuje li to netko ili ne. To je zapovijed", kaže. On sam je, kako objašnjava, do sada imao sreću i nitko ga još nije napao.
Ogorčene reakcija Izraela
Činjenica je da broj kaznenih djela s antisemitskom pozadinom raste.U 2018. je zabilježen porast od 20 posto. Prošle godine je gotovo 2.000 puta netko u Njemačkoj bio napadnut zbog toga što je Židov ili su na sinagoge ili židovske objekte bili ispisane antisemitske poruke.
Klein porast napada povezuje sa sve prisutnijom atmosferom u kojoj je normalno kršenje društvenih normi i opći porast „surovosti" u međuljudskim odnosima. „Tome su pridonijeli i internet i društvene mreže ali i ponovljeni napadi na našu kulturu sjećanja", smatra Klein.
Njegov poziv na izbjegavanje nošenja kipe izazvao je reakcije i u Izraelu. Predsjednik Reuven Rivlin je ovu preporuku nazvao „kapitulacijom pred antisemitizmom" i primjedbom kako „Židovi u Njemačkoj opet žive nesigurno".
Je li Njemačka zaista kapitulirala pred antisemitizmom?
Sigmount Königsberg, povjerenik za borbu protiv antisemitizma Židovske zajednice u Berlinu Kleinov poziv ne doživljava kao kapitulaciju nego kao poziv na oprez. No taj poziv je preslab i nespretno formuliran. „Ja sam očekivao da će se odmah započeti s mjerama koje bi dovele do toga da Židovi svuda i u svako doba dana u Njemačkoj mogu bez straha nositi kipu. To bi bila prava poruka antisemitima", rekao je Königsberg.
Njemačka zajednica u Njemačkoj već dulje vrijeme od njemačke vlade traži aktivnije djelovanje. „Već je dugo prisutna činjenica da su Židovi u većim gradovima izloženi opasnosti ako nose vidljiva vjerska obilježja", rekao je predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster.
On sam je, kako ističe, još prije dvije godine upozorio na ovu činjenicu. „Možemo pozdraviti činjenicu da je ova spoznaja stigla i do najviših političkih instanci", zaključuje Schuster. On međutim smatra da bi borba protiv antisemitizma trebala zahvatiti sve slojeve društva jer „agresivna politička klima pokazuje svoje djelovanje". „Mi se doduše osjećamo u dovoljnoj mjeri osigurani od strane državnih službi ali taj osjećaj se mora proširiti i na cijelo društvo", rekao je Schuster.
Mnogim posjetiteljima u Njemačkoj u oči upada vidljivo prisustvo policije ne samo pred sinagogama nego i ostalim službenim ustanovama židovske zajednice poput škola ili staračkih domova.
Odgovornost je na vladi
Vlada je odmah reagirala. Glasnogovornik Steffen Siebert je početkom tjedna poručio da država mora jamčiti slobodno izražavanje vjere za sve građane. To isto tako znači da mora biti zajamčena sigurnost svima onima koji nose kipu. „Ovu odgovornost imamo i kad je nošenje simbola drugih vjera u pitanju", rekao je Seibert.
Za Königsberga je otvoreno priznanje da problem s antisemitizmom zaista i postoji dobar početak. „Antisemitizamne nestaje od danas do sutra. Ali priznanje je dobar početak jer u prošlosti se antisemitizam dovoljno često prešućivao", zaključuje.
Sam Klein je Nijemce pozvao da u subotu u znak solidarnosti sa židovskim građanima svi nose kipu. U subotu je tzv. Al Kuds dan (Al Kuds - arapski naziv za Jeruzalem) kojeg je krajem sedamdesetih uveo ajatolah Homeini i koji je u međuvremenu i u Njemačkoj postao dan na kojem se na prosvjedima tragedija progona arapskih Palestinaca 1948. zloupotrebljava za antisemitske i antiizraelske ispade.