Koliko je opasan ljevičarski ekstremizam?

Opasne tjelesne povrede i članstvo u kriminalnoj organizaciji – zbog ovih nedjela studentica Lina E.  je 31. maja 2023. godine pred Višim zemaljskim sudom u Drezdenu osuđena na pet godina i tri mjeseca zatvora. Trojica suoptuženih osuđena su na kazne do tri godine i tri mjeseca. Žrtve, koje je napao ovaj kvartet, bili su desničarski ekstremisti.

U svojoj presudi, predsjedavajući sudija Hans Schlueter-Staats podsjetio je na napad na navodnog neonacistu, koji je teško pretučen i "doživotno obilježen " zbog svoje kape s logom desničarskih ekstremista, koju je nosio na glavi. Ovaj čin pokazuje kuda vodi militantni antifašizam.

- pročitajte i ovo:  Njemačka: neprijatelji demokracije na meti pravosuđa

Nasilniji ljevičarski ekstremisti

Ovo se uklapa u ono što je Služba za zaštitu ustavnog poretka (tajna služba koja djeluje unutar Njemačke) napisala u svom izvještaju o ljevičarskom ekstremizmu 2022. godine: Potencijal za napade  je "još uvijek visok". Broj ljevičarskih ekstremista spremnih na nasilje porastao je za oko 700 na 10.300. „Akte nasilja planski i ciljano provode male konspirativne i profesionalne grupe", kaže se između ostalog u izvještaju.

Kako navode iz Službe za zaštitu ustavnog poretka, u fokusu nasilja su "prije svega policija i desničarski ekstremisti koji se kao takvi očituju, ali i komercijalne kompanije posebno iz branše nekretnina". Osim toga, dijelovi ljevičarsko-ekstremističke scene pokušali su izvršiti na proteste za zaštitu klime.

Manje krivičnih djela

Međutim, statistički gledano, ljevičarski ekstremizam je u opadanju – barem kada se posmatraju registrovana krivična djela. Brojke o politički motiviranim izgredima, koje je iznijela Njemačka savezna služba za borbu protiv kriminala (BKA) u maju 2023., su smanjene za 31 posto.

Međutim, to se uglavnom odnosi na delikte širenja propagande i oštećenje imovine. Broj zabilježenih tjelesnih povreda pao je za nešto manje od devet posto, sa 438 na 399 u odnosu na prethodnu godinu. Kada je riječ o desničarskom ekstremizmu, primjetan je suprotan trend: tu se bilježi povećanje od preko 16 posto, sa 869 na 1013.

BKA: Ozbiljan problem

Predsjednik BKA Holger Münch shvaća ovaj razvoj događaja vrlo ozbiljno: "Oni su protiv našeg slobodarskog i demokratskog poretka i ugrožavaju socijalni mir." Pri tome on prije svega misli na desni ekstremizam i krivična djela i napade iz mržnje, što je široko rasprostranjeno na internetu.

U međuvremenu, Služba za zaštitu ustavnog poretka atestirala je (potvrdila) da nasilni ljevičarski ekstremizam ima "visok nivo radikalizacije". Spremnost na nasilje toliko je izražena među pojedinim pripadnicima scene „da se oni distanciraju od ostatka nasilno orijentisanog spektra i izvršavaju svoje, pomno planirane i često izuzetno brutalne akte u malim grupama".

Hotspotovi: Berlin, Hamburg, Leipzig

Gradovi Berlin, Hamburg i Leipzig identifikovani su kao hotspotovi i težišta za izvođenje napada. Lina E., koja je nedavno osuđena na dugogodišnju zatvorsku kaznu, dolazi iz Leipziga. Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser prokomentarisala je presudu riječima: "Ova spirala radikalizacije i nasilja ne smije se povećavati. Očigledno je prag tolerancije pao", rekla je ova njemačka političarka iz SPD-a.

Presude Lini E. i suoptuženim naišle su na veliki odjek na ljevičarsko-ekstremističkoj sceni, rekla je ministrica Nancy Faeser. Zbog toga ih organi sigurnosti "budno drže na oku". Ona je dodala kako se jednako odlučno postupa protiv ljevičarskog i desničarskog  ekstremizma ili islamističkog terorizma.

Zaštita ustavnog poretka: nije sve jasno

Iako je opao broj ljevičarsko-ekstremistički napada u poslednje vrijeme, Služba za zaštitu ustavnog poretka ne vidi razloga da uvede prestanak opasnosti: Nakon naglog porasta nasilnih akata prethodnih godina, ovo treba posmatrati kao „konsolidaciju na visokom nivou ".

Sve veći protesti protiv vladine politike u pogledu borbe protiv klimatskih promjena također su na radaru službi sigurnosti. Prema izvještaju Službe za zaštitu ustavnog poretka, ljevičarski ekstremisti su svoje oblike djelovanja, uključujući krivična i nasilna nedjela, pokušali opravdati kao legitimno sredstvo u političkoj borbi mišljenja.

Kuda ide "poslednja generacija"?

Tako se koncept građanske neposlušnosti sve više reinterpretira. Namjerni a ponekad i nasilni otpor stavlja se u isti red sa aktivnostima pokreta za ljudska i građanska prava, koji nenasilno protestuju i protive se sistemu nepravde. Međutim, kada je pomenuti izvještaj-analiza napravljena, još uvijek nije bilo sistematskih blokada puteva u Njemačkoj od strane grupe za zaštitu klime, koja sebe naziva "Posljednja generacija".

U međuvremenu, iza rešetaka se sve češće stavljaju članovi, koji lijepe ruke za ceste na autoputevima i tako zaustavljaju saobraćaj. U maju su izvršene racije širom zemlje zbog sumnje da su formirali kriminalnu organizaciju. Postupci organa sigurnosti pokrenuli su burnu raspravu o proporcionalnosti njihovog djelovanja u odnosu na vrstu delikta.

Nema nasilja nad policijom

Čak i prije nego što su njihove akcije otišle tako daleko, politikolog i istraživač ekstremizma Armin Pfahl-Traughber branio je aktiviste „Posljednje generacije" od optužbi za ljevičarski ekstremizam u podcastu „Lijevi militanti" ("Bundesfachstelle Linke Militanz").  "Oni dozvoljavaju da ih policija uhapsi. Ne pružaju otpor niti se brane. Ne koriste silu protiv policajaca."

Svih to razlikuje u poređenju sa djelovanjem ljevičarskih ekstremista. Međutim, Armin Pfahl-Traughber ne želi dati legitimnost tim postupcima. Zbog raširenog nezadovoljstva među stanovništvom, on ovakvu vrstu krivičnih nedjela također smatra "strateški pogrešnim". I zabrinut je za dalji razvoj situacije. "Ako dođe do velike frustracije u pokretu za borbu protiv štetnih promjena klime, onda bi se ova mala grupa mogla sve više i više radikalizirati".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu