Komemoracija u Auschwitzu bez Putina

U središtu pozornosti trebaju biti žrtve, a ne političari. Zato na komemoraciju 70. obljetnice oslobađanja logora nisu poslane formalne pozivnice predsjednicima država i vlada, priopćio je poljski Muzej Auschwitz-Birkenau. Tko želi sudjelovati, dobro došao je. Ali, prijeti opasnost da se ta želja pretvori u svoju suprotnost. U javnosti se dosad manje raspravljalo o posljednjim preživjelim žrtvama zloglasnoga koncentracijskog logora nego o odsutnosti jednoga prominentnog političkoga gosta.

Ni Auschwitz ni Prag

Ruski predsjednik Vladimir Putin neće doći u Auschwitz. Njegov glasnogovornik je priopćio da "nije bilo osobnog poziva". Ostavio je otvorenim je li takav poziv bio očekivan. Češka televizija je javila da Putin neće ići ni u Prag. Tamo će 26. i 27. siječnja Svjetski holokaust-forum podsjetiti na žrtve nacional-socijalizma. Ali, za razliku od poljskoga spomen-muzeja, češki predsjednik Miloš Zeman je pozvao ruskog predsjednika.

Kao zemlja sljednica bivšeg Sovjetskog Saveza Rusija polaže pravo na posebnu ulogu u pobjedi nad Hitlerovom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Crvena armija je oslobodila logor Auschwitz-Birkenau prije točno 70 godina - 27. siječnja 1945. U logoru je ubijeno više od milijun ljudi, prije svega Židova.

Nove napetosti zbog Ukrajine

Ranije ruski predsjednici nisu svake godine dolazili na komemoraciju u Auschwitz. Ali, na obilježavanju 60. obljetnice Putin je bio nazočan. A već 2005. je ozračje bilo loše zbog Ukrajine. Među gostima je bio i novoizabrani pro-zapadni ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko - na vlast je došao nakon takozvane Narančaste revolucije. Rusija predbacuje Zapadu da je vukao konce te revolucije.

Ovaj put ukrajinski predsjednik Petro Porošenko dolazi u Auschwitz. A aktualna kriza u Ukrajini puno je veća nego što su bili događaji prije deset godina. Rusija optužuje Zapad da je podupirao nasilno svrgavanje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u zimu 2014. S druge strane zapadne vlade predbacuju Rusiji aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima i vojno pomaganje proruskih separatista na istoku Ukrajine. Obje strane su uvele sankcije.

Konfrontacija s Poljskom

To se odražava i na susjedne zemlje. Osobito Poljska se ponovo osjeća ugroženom. Nakon 1945. komunistička Poljska je bila dio Istočnog bloka kojim je dominirao Sovjetski Savez. Danas je ta zemlja članica Europske unije i NATO-a, ali očito je velik strah od jakog susjeda Rusije. Od izbijanja ukrajinske krize odnosi između Varšave i Moskve su se osjetno ohladili. U kolovozu 2014. je Poljska zabranila zrakoplovu ruskog ministra obrane da preleti preko njezinog teritorija, zbog formalnih razloga.

Nekoliko dana prije komemoracije za žrtve holokausta izjave poljskog ministra vanjskih poslova su izazvale oštre reakcije iz Moskve. Grzegorz Schetyna je u jednom intervjuu izjavio da su ukrajinski vojnici oslobodili Auschwitz. Ruski mediji su reagirali vrlo burno. Političari u Moskvi predbacili su Poljskoj "krivotvorenje povijesti" i "cinizam". I činjenica da Putin ne ide u Auschwitz izaziva snažne reakcije u Rusiji. Publicist Maksim Ševčenko, blizak Kremlju, predbacio je Poljskoj "odvratni snobizam". Čak je i oporbeni političar Boris Nemcov govorio o "velikoj pogrešci" Poljske. "Odsutnost Putina doživljava se kao krajnji nedostatak poštovanja prema sjećanju na poginule zatvorenike i njihove osloboditelje", napisao je Nemcov u svom blogu.

Ipak, na komemoraciji neće biti diplomatskog skandala. Moskva je prije nekoliko dana priopćila da će Rusiju zastupati šef Predsjedničkog ureda Sergej Ivanov.

Bez sastanka s Porošenkom

Njemački stručnjaci za istočnu Europu različito ocjenjuju ovaj slučaj. Putina ne pozvati osobno nije skandal, kaže Gerhard Simon sa Sveučilišta u Kölnu u razgovoru za DW. "On je mogao doći da je htio." Simon ne isključuje da Putin neće doći kako bi još jače pokazao svoju izolaciju. "Možda je još uvijek pod dojmom iskustava iz Brisbanea u Australiji", kaže Simon. Na sastanku skupine G-20 u studenom 2014. zapadni političari su izbjegavali Putina zbog njegove politike prema Ukrajini. Putin je prijevremeno napustio skup.

Carmen Scheide, povjesničarka i stručnjakinja za istočnu Europu sa Sveučilišta St. Gallen u Švicarskoj smatra da je krivo što Putin nije izričito pozvan na komemoraciju. "To je pogreška, on je tu trebao biti", kaže ona za DW. Unatoč aktualnim razilaženjima Putina je trebalo pozvati "kako bi se pokazalo: Mi imamo zajedničku prošlost koju se ne može odvojiti."

Nazočnost ukrajinskog predsjednika Porošenka se također moglo iskoristiti, kaže Scheide. Nedavno je propao planirani susret Putina i Porošenka u Kazahstanu, na kojem su trebali biti i savezna kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande. Politolog Simon iz Kölna je sumnjičav: "Ima tako puno prilika da njih dvojica međusobno razgovaraju, za to nije potrebna komemoracija u Auschwitzu."