Konačno evropski umjesto visokog predstavnika?!
22. januar 2011Poslije godina oklijevanja, zemlje članice EU trebalo bi da u 2011. godini omoguće da vodeći međunarodni faktor u BiH umjesto kancelarije OHR-a postane pojačana evropska delegacija. Prema posljednjem izvještaju Međunarodne krizne grupe (MKG), zarad sprečavanja političke i ekonomske krize u BiH, neophodne su reforme, a kancelarija OHR-a više nije subjekt koji bi mogao da nagovori Bošnjake, Srbe i Hrvate na promjene. Zato iz MKG pozivaju EU da što prije, bez obzira na proces formiranja entitetskih i državnih vlasti u BiH, ojača svoje prisustvo u toj zemlji.
Jača ovlašćenja evropske delegacije u BiH
„BiH je postala sama zrela za ovakvu promjenu. Ona već upravlja sama sobom, i pored prisustva kancelarije visokog predstavnika. Bitno je da se međunarodna zajednica prilagodi toj realnosti. EU čini samoj sebi štetu, a Bosni i Hercegovini ne donosi nikakvu korist odgađanjem imenovanja predstavnika u Sarajevu“, navodi za Dojče vele direktor programa za Balkan u MKG, Marko Prelec. On kaže da ne zna zašto se u Briselu odugovlači sa imenovanjem novog predstavnika EU u Sarajevu, kao i da se očekuje da se na februarskom Savjetu ministara EU postigne dogovor među državama članicama o jačim ovlašćenjima evropske delegacije u BiH.
„Govori se i o uvođenju određenih mjera koje mogu biti korisne protiv onih koji djeluju protiv Dejtonskog sporazuma, tj. protiv evropske perspektive BiH. Oko toga očito još ne postoji saglasnost. Ipak pitanje sankcija nije toliko bitno pitanje da bi opravdalo odugovlačenje mnogo značajnijih odluka kao što je imenovanje evropskog predstavnika i jačanje delegacije osobljem koje je sposobno da pomogne šefu delegacije u njegovom radu“, kaže Prelec.
Stari tip ponašanja: stranke očekuju da OHR odluči umjesto njih
U MKG smatraju da je za BiH sada posebno bitno da se fokusira na pitanje kako da uredi samu državu za buduće članstvo u Evropskoj uniji. Smatra se i da bi dobar rezultat za BiH bio formalni status kandidata za članstvo do kraja mandata nove vlade. Direktor programa za Balkan, Marko Prelec, ipak naglašava da nije realno podnositi zahtjev za kandidaturu sve dok zemlja nema formiranu vladu. Kada je u pitanju uticaj zatvaranja kancelarije OHR-a na novi korak BiH na putu ka EU, Prelec za Dojče vele kaže da je Brisel odlučio da to „ne mora biti formalna prepreka. Ključno je da BiH pokaže da može djelovati bez aktivnog anagažmana visokog predstavnika. On može zadržati svoje ovlasti još neko vrijeme. Govori se i o mogućnosti njegovog dislociranja, možda u Ženevu. Bitno je da stranke u BiH više ne očekuju redovne intervencije visokog predstavnika. Molba Federacije BiH da visoki predstavnik nametne budžet nije dobra i mislim da do toga neće doći. To je refleksija starog tipa ponašanja, gdje se svaka stranka maksimalno drži svojih pozicija u očekivanju da će neko spolja odlučiti umjesto njih. Mislim da će sada ostati na domaćim strankama da se dogovore kako će dalje.“
Novi način ponašanja: evrointegracijama do jasnog programa napretka
Sam čin imenovanja novog predstavnika, jačanje ureda EU i ponašanje Evrope u skladu sa preuzimanjem vodeće uloge, bio bi snažan signal BiH da i sama ubrza svoje evrointegracije, smatra Marko Prelec. Ubrzao bi se proces usklađivanja bosansko-hercegovačkog zakonodavstva sa evropskim, ali bi došlo i do drugih promjena, smatra on.
„To će vremenom imati dobre efekte na političku kulturu i klimu u BiH, gdje nažalost prevladava nezdrava sprega političke i ekonomske moći, gdje političari često prodaju vlastitoj publici nacionalističku priču, a zapravo se više brinu o vlastitoj ekonomskoj koristi. Integracija evropskih političkih normi će djelimično onemogućiti takav način ponašanja“, tvrdi Prelec.
U MKG očekuju da će u godini pred nama BiH dobiti novu vladu koja neće biti „matematička“ kao prethodna, već će imati jasan program napretka. Iako kažu da nije realno očekivati suštinsku promjenu sadašnjeg ustava, određeni broj ustavnih reformi bio bi neophodan za dalji napredak BiH ka EU. Upozorava se takođe i na neophodnost rješavanja posljedica teške ekonomske krize u zemlji, ali i šalje podrška za podnošenje zahtjeva BiH za mjesto kandidata za članstvo u EU.
Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odg. urednica: Marina Martinović