Korona pomogla migrantima u BiH

"Da nije bilo korone, pitanje je kako bi se to sve odvijalo. Postojala je dobra volja EU da se nađe rješenje, ali mislim da je ova korona-kriza pomogla“, rekao je za DW gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić nakon što je novi tranzitni kamp u Lipi nadomak Bihaća, primio prve stanovnike.

Lipa je kao lokacija za smještaj migranata iz nekoliko prihvatnih centara u Unsko sanskom kantonu predložena još prošle godine, tokom gašenja kampa Vučjak. Međutim, predstavnici međunarodnih organizacija za migracije tada su kategorično odbijali ovu ideju, uz objašnjenje da se radi o udaljenoj lokaciji, da nema uslova za život, da u blizini ne postoji škola, bolnica, kao ni ostala infrastruktura za normalan boravak. Šta se desilo u nekoliko posljednjih mjeseci pa su se stvari promijenile, nije poznato ali je jasno da u cijelu priču nije u potpunosti uključen državni vrh, već IOM, grad Bihać i Vlada Unsko-sanskog kantona (USK).

Maloljetnici ne mogu u Lipu

„Danas su ti uslovi pet puta bolji u odnosu na ove koje su migranti imali u protekle dvije godine u svim drugim centrima", kaže premijer USK, Mustafa Ružnić koji je pozvao Ministarstvo bezbjednosti BiH da hitno sa predstavnicima međunarodnih organizacija krene u izmještanje maloljetnika iz kantona, kojih je oko 400 u prihvatnom centru Bira, kao i da opštinske vlasti Velike Kladuše slijede Bihać u uspostavljanju centra van naseljenog mjesta.

„Ponovo apelujem na državne vlasti, nađite centar gdje ćemo zaštititi maloljetnike bez pratnje jer oni ovdje ne mogu ostati. Pet ili šest puta sam slala urgenciju prema nadležnim ministarstvima u Sarajevu, ali do danas nismo dobili pozitivan odgovor. Mi smo faktički ponovo sami u ovom“, kaže ministrica zdravlja USK, Nermina Ćemalović, navodeći da su svi humani aspekti zadovoljeni.

Svakog dana u kamp se dovozi do stotinu migranata sa područja Bihaća koji prolaze trijažu, nakon čega im se određuje smještaj ili izolacija unutar kampa, u zavisnosti od zdravstvenog stanja. Nema striktne obaveze poštovanja naređenja o nošenju zaštitne opreme zbog korone, a oni koji su nam mogli nešto reći preko ograde, nisu ni svjesni gdje su došli.

Hoćemo u Evropu, ne zanimaju nas granice

„Samo su nam reki da ulazimo u autobus. Nećemo ostati ovdje, hoćemo da idemo u Evropu. Zatvaranje granica nam ne znači ništa. Treba da nas puste da idemo“ , „Spavali smo na ulici u Bihaću pa su nas pokupili. Rekli su da svi dolaze ovdje. Tri puta sam pokušao preći granicu ali nas je hrvatska policija vratila. Idem ponovo što prije. Ne želimo ovdje da budemo, daleko je granica“, kažu neki od migranata dok sa kesama u rukama čekaju na trijažu za ulazak u kamp.

Šta se promijenilo u međuvremenu, konkretan odgovor nije imao ni gradonačelnik Bihaća, na pitanje kako to da je Lipa bila nepovoljna lokacija do samo par mjeseci unazad, da bi sada bila uspostavljena kompletna infrastruktura. Nekoliko kilometara od magistralnog puta Bihać - Bosanski Petrovac na stotinjak metara od stare pravoslavne crkve, hiljadu migranata ovdje će imati stalni smještaj. To je sada izvjesno.

Nisu male pare. Ili jesu?

„Ja lično ne bih zatvorio ni Vučjak tada, dok se ovo ne bi izgradilo. Vučjak je bio spas za Bihać i mi smo tražili da ako zatvaramo Vučjak da napravimo cjelovitu strategiju. Nismo je napravili ali upornom politikom i upornim razgovorima i dobrom voljom prije svega ambasadora Satlera (Specijalni predstavnik EU u BiH, Johann Sattler - op. ur.), Evropske komisije i IOM-a, uspjeli smo da ih angažujemo na ovome. Oni su se uključili, ali su tražili i da se angažuje i grad, kanton, država....Mi smo ovdje samo potrošili skoro pola miliona maraka. To nisu male pare“, kaže Fazlić za DW.

Međutim, prostor na kojem se nalazi kamp je ogroman, nekoliko desetina hiljada kvadrata. S obzirom na sredstva koja su od IOM-a za smještaj dobijali i još dobijaju postojeći prihvatni centri (špekuliše se da se samo za holet „Sedra" kod Bihaća mjesečno na ime rente izdvaja oko 20 hiljada evra), nije teško postaviti računicu za vlasnika zemljišta u Lipi, što je u ovom slučaju Grad Bihać.

S druge strane, iz Sarajeva stiže sasvim suprotno stav, kao da se radi o dvije države, dva sistema. Dok USK za migrante pravi trajni prihvatni centar, ministar bezbjednosti BiH, Fahrudin Radončić samo dan ranije je izjavio da je potrebno napraviti situaciju za deložaciju migranata, odnosno njihovo vraćanje iz BiH.

Nije to humanitarno pitanje

„Mnogi su mislili da je to humanitarno pitanje. Napokon su svi shvatili da je to bezbjednosno pitanje, a ova zemlja ne može podnijeti sedam-osam hiljada migranata. To ozbiljno utiče na komoditet naših građana. Ja ću već ove sedmice započeti kampanju, zasnovanu na zakonu, da se priprema plan njihove repatrijacije i izbacivanja iz države“, rekao je Radončić, navodeći da se ovdje ne radi o ratnim, već o ilegalnim migrantima iz zemalja koje su bogatije od BiH.

Radončić je uoči krize sa virusom korona u Banjaluci imao takođe zanimljivu izjavu kada je riječ o odnosu prema migrantima: „Zemlje EU-a su se do sada ponašale tako kako su se ponašale, vjerojatno i krivicom domaćih vlasti, jer nitko im nije imao hrabrosti reći u lice. Nemojte nam držati lekcije o humanosti. Ako ste tako humani napravite centre kod sebe, a mi ćemo im omogućiti da čim uđu u BiH, najčistijim vlakovima i autobusima dođu do vas“, rekao je Radončić početkom marta.

Srbi povratici bez struje i vode, migrantima i internet

Problem dolazi i od strane Srba u Federaciji BiH, tačnije iz sela koja okružuju sada već migrantski centar u Lipi. Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH poručuje da je nedopustivo da na području srpskog sela Lipa kod Bihaća koje je okruženo selima u kojima žive Srbi bude formiran migrantski centar.

„Ovo je za nas nedopustivo i niko se ne osjeća sigurno. Šta sada kada dođe njih par hiljada. Neće ih moći držati pod kontrolom ovdje i biće problema. Evo naše crkve ovdje svega stotinu metara od kampa. Mi smo se bunili i ranije ali niko nas nije slušao. Takođe, mi u nekim povratničkim selima još čekamo i struju i vodu, a ovdje su za migrante za mjesec dana doveli sve. Čak i internet“, kaže Zdravko Atlagić predsjednik mjesne zajednice Vrtoče, koje je u sastavu opštine Bosanski Petrovac, ali se naslanja na opštinu Bihać. 

Inače, predstavici EU uz učešće USAID-a, obezbjedili su finansijsku pomoć za uspostavljanje dijela kampa u Lipi u kojem će migranti imati svu medicinsku njegu, uključujući i kako su najavili, testiranje na Covid-19.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android