Korupcija je prepreka za širenje EU

Više se ne radi o nekoliko novčanica eura koje pređu iz jedne u drugu ruku ili koje nisu oporezovane. Finansijska kriza u Grčke je svim službenicima EU na drastičan način otvorila oči pokazavši u kojoj mjeri su mito i pružanje usluga u velikom stilu opasni i kako privredu jedne zemlje mogu gurnuti u ruinu. Prema indeksu korupcije Transparency Internationala koji obuhvata 183 zemlje, problemi postoje i u Bugarskoj, Hrvatskoj, kao i u Češkoj i Italiji. Grčka na toj listi zauzima 80. mjesto. No, ni Njemačka nije oslobođena od podmićivanja. Na evropskoj razini je na sredini liste, a u svijetu na 14. mjestu. "Korupcija godišnje prouzrokuje štetu svjetskoj privredi za oko 120 milijardi eura. To je otprilike jedan odsto evropskog bruto društvenog proizvoda, odnosno skoro jednogodišnji proračun EU," kaže komesarka EU za untrašne poslove Cecilia Malmström. Način korupcije se istina razlikuje od zemlje do zemlje ali kao dugorčni fenomen šteti podjednako svim članicama Evropske unije kao i Uniji u cijelini. Ona dovodi do smanjenja investicija, spriječava razvoj unutrašnjeg tržišta i umanjuje javne finansije.

Stručnjacima nedostaje strategija EU

EU je primorana da učini nešto na suzbijanju korupcije. U protivnom joj prijeti da proigra svoju vjerodostojnost i povjerenje građana. Prema rezultatima ankete koju je provela Evropska komisija, većina Evropljana misli da je korupcija u posljednje tri godine u porastu. Skoro tri četvrtine građana smatra da je to dugoročan problem i vjeruju da se mito plaća i u vladinim redovima.

Pored toga, mnogi eksperti smatraju da nedostaje napredak u borbi protiv korupcije: "Nisu dogovorene mjere koje bi dovele do cilja. Ipak ovoj temi se poklanja veća pažnja i postavlja se kritično pitanje da li se bezuvjetno mogu prihvatiti podaci koje daju razne zemlje," kaže Dominik Enste sa Njemačkog instituta za privredu u Kelnu. On podsjeća da je Grčka pristupila EU samo zahvaljujući tome što je navela pogrešne podatke o svom državnom deficitu. I Nienke Palstra iz Transparency Internationa reaguje suzdržano: "Pozdravljamo to što je tema korupcija postala važnija ali nakon obećanja moraju uslijediti i djela koja će dovesti do stvarnog poboljšanja."

Nedostatak političke volje

U evropskim zemljama nije problem nedostatak uvida u probleme, sve one davno znaju o čemu se radi i kako se to može promijeniti. Ono što nedostaje je volja da se nešto mijenja, kaže Cecilia Malström: "Jedan od najvećih izazova je nedostatak angažmana političara i onih koji donose odluke u borbi protiv korupcije. Postoje istina detaljni zakonski okviri na međunarodnoj i evropskoj razini ali se pokazalo da je njihova implementacija u pojedinim zemljama vrlo različita."

EU je sredinom prošle godine usvojila paket mjera za borbu protiv korupcije. Najveća promjena je evropski izvještaj o borbi protiv korupcije u kojem bi se kako navodi Malströmova, ukazalo na nedostatke i slabe tačke 27 članica i kojim bi se trebala podržati spremnost na poduzimanje konkretnih mjera.

Korupcija može usporiti čak i širenje EU. Dominik Enste navodi da su Hrvatska i Srbija već duže i kritičnije stavljene pod lupu. Evropski izvještaj o borbi protiv korupcije koji će prvi put biti predstavljen 2013., mogao bi dovesti do povećanja političkog pritiska. Težište izvještaja biti će sigurno usmjereno na članice EU Bugarsku i Rumuniju. Ukoliko izvještaj bude negativan, ovim zemljama prijeti odgađanje pristupa šengenskoj zoni.

Autori: Ralf Bosen/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Zoran Arbutina