Kosovo - kamen spoticanja na Brdu kod Kranja

Neue Zuercher Zeitung na ovu temu piše:

"Slovenački premijer i domaćin skupa Borut Pahor nije krio razočarenje. "Svako treba svakoga i svi trebaju sve priznati", uzvikivao je Pahor pred novinarima na Brdu kod Kranja. I pored toga, predsjednik Srbije Boris Tadić ostao je u Beogradu, a ispred EU na samitu se pojavio samo komesar za proširenje Stefan Fuele. Prethodno je, prilikom svojih posjeta Prištini i Beogradu, uzaludno pokušavao pronaći formulu koja bi i Srbiji i Kosovu dozvoljavala da uzmu učešća na konferenciji. Službena Priština je odbila da istupi pod nazivom Kosovo UNMIK. To bi značilo da je Kosovo protektorat UN-a. Stoga je Priština insistirala na nazivu Republika Kosovo."

"Tome se Beograd kategorički protivi i traži odnos koji bi se bazirao na rezoluciji UN-a 1244, po kojoj je Kosovo dio Srbije. Šef srbijanske diplomatije Vuk Jeremić je izrazio žaljenje što se domaćinima nije uspjelo da pokrenu Prištinu da se pridržava međunarodnih pravila igre. Beograd je svo vrijeme bio pod pritiskom da pošalje svoju delegaciju na Brdo kod Kranja, ali svako pa i indirektno priznanje Kosova, za Srbiju ne dolazi u obzir, naglasio je Jeremić."

Slovenija kao pošteni makler u regionu

"Od susjeda Kosovo su priznale Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija i Albanija, ali BiH i naravno Srbija nisu. Uprkos pritisaka, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Srbin Nikola Špirić doputovao je u Sloveniju. No, kada je premijer Kosova Hašim Tači uzeo riječ, on je napustio salu i vratio se u nju tek kada je Tači završio svoj govor. U završnoj deklaraciji konferencije, zemlje potpisnice obavezuju se na vrijednosti EU, u koje se godinama zaklinju: pomirenje, dobrosusjedske odnose, saradnju, pravnu državu, mir i blagostanje."

"Trebao je to biti prestižni samit pozitivnih simbola. Ljubljana je u njega investirala puno rada i truda. Brdo kod Kranja, sjedište Habsburgovaca, sagrađeno u 16. vijeku, bilo je 1991. godine poprište posljednjeg pokušaja spašavanja Jugoslavije kao labavog saveza republika. O tome danas naravno ne može biti govora. Ali organizacija skupa u saradnji sa Zagrebom pokazuje da postoji potpuno drugačija atmosfera i da je Ljubljana odustala od svog tvrdog političkog kursa u graničnom sporu sa Hrvatskom. Konferencija na Brdu kod Kranja pokazuje da Slovenija želi da preuzme ulogu poštenog posrednika u regionu, ali i da želi postati uzor za druge."

Konferencija definisana kao "Brdo-proces"

"Konferencija je odmah na početku definisana kao "Brdo-proces", dakle proces kojim se treba unaprijediti kooperacija zemalja i uzajamna potpora na njihovom putu ka EU. Ali upravo na polju simbolike i puno više nego u svakodnevnoj saradnji, prisutni su veliki animoziteti između zemalja Zapadnog Balkana. Sporni status Kosova je stalni kamen spoticanja. Tu regionalnoj kooperaciji prijeti propast, pa čak i na nivou protokolarnih pitanja. Ali taj kamen spoticanja nije ograničen samo na Balkan. I članice EU nisu jedinstvene u pogledu priznanja Kosova. Simbolično odvagani nedolazak predsjednika Evropskog vijeća Hermana van Rompuya, ali i španskih predsjedatelja Unijom, lokalni mediji upravo s tim dovode u vezu", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: A. Slanjankić