Kremlj utvrđuje podjelu Ukrajine

Rusija će vjerojatno biti jedina važna zemlja koja će priznati tzv. izbore, koje organiziraju separatisti u Donjecku i Luganjsku, a koji su planirani za 2. novembar. Ipak Moskva će učiniti još više od toga da samo prizna legitimitet novoj političkoj tvorevini.

Prije svega se može očekivati da Rusija preuzme opskrbu ovih dijelova zemlje, koji su se odmetnuli od Kijeva i da tokom zime pomogne ljudima, koji su osiromašeni zbog rata i nasilja. To je iz humanitarnih razloga ispravno, pri čemu ne bi trebalo biti zaboravljeno da je ruska politika odlučujući uzrok toga što je tamo uopće došlo do ratnih dejstava.

Novi "zamrznuti konflikt"

Izborima u samoproglašenoj Narodnoj republici Donjeck i Lugansk separatisti žele osigurati svoju izvojevanu vlast. Otcjepljenje od Kijeva treba biti legitimirano, a vlastita pregovaračka pozicija u odnosu na ukrajinsku vladu, ali i EU i SAD, treba biti ojačana. Rezultat će biti - upravljan iz Moskve - konačni novi "zamrznuti konflikt" u istočnoj Ukrajini, kakvih je na post-sovjetskom prostoru već mnogo: Do danas egzistiraju separatističke tvorevine, koje su nastale prije oko četvrt stoljeća, u Transnistriji, Abhaziji, Južnoj Osetiji i Nagorno-Karabahu.

Za rusku politiku su takvi "zamrznuti konflikti" poznati teren i u konačnici veoma dobrodošli. Jer preko tih "satelitskih" struktura moguće je u beskrajnim diplomatskim pregovorima vješto ostvariti ruske interese.

Još više: Neriješeni teritorijalni konflikti sveukupno destabiliziraju zemlje pogođene otcjepljenjem. Moskva preko svoje politike štapa i mrkve može uticati na tamošnje društveno raspoloženje i djelovati na unutarnju politiku. O tome se može dosta saznati na primjeru Moldavije i Gruzije koje već godinama imaju to iskustvo.

Bespomoćnost u Kijevu

Ukrajinsko rukovodstvo se u ovom trenutku ne može suprotstaviti ovoj agresivnoj ruskoj politici: Kijev je u proljeće bez borbe odustao od Krima. Ukrajinski pokušaj, da oružjem spriječi otcjepljenje Donjecka i Luganjska, je u ljeto propao nakon teškog vojnog poraza. U Sporazumu o primirju, potpisanom u Minsku, ukrajinski predsjednik Porošenko je praktično morao priznati nastali status quo u istočnoj Ukrajini.

Na to ga nije prisilila samo vojna slabost. Ukrajina se nalazi pred velikim političkim, ekonomskim i financijskim izazovima. Ona će samo zahvaljujući međunarodnoj - govorimo prije svega europskoj - kreditnoj pomoći biti u stanju prikupiti sumu, koja iznosi milijarde, a na koju se Ukrajina obavezala pri privremenom stišavanju sukoba oko gasa sa Rusijom. Krim i istočna Ukrajina su samo dva od brojnih problema pred kojima se nalazi novo ukrajinsko vodstvo.

Odbrana od opasnosti umjesto partnerstva

Baš kao i Ukrajina ni države EU, ni SAD neće priznati izbore u samoproglašenoj Narodnoj republici Donjeck i Luganjsk. No oni će praktično morati prihvatiti novonastalo stanje na licu mjesta. Međutim, suprotno mogućim nadama u Kremlju, Zapad se neće ponovo vratiti svakodnevnici - kao što je to bio slučaj nakon rata u Gruziji 2008. godine.

Ukrajinska kriza i ruska politika u ovoj godini su inicirale novu epohu u europskoj sigurnosnoj politici. Umjesto partnerstva sa Rusijom sada ponovo u centar zbivanja dolazi odbrana od opasnosti. To za posljedicu ima ciljano naoružanje odbrambenih kapaciteta u europskim članicama NATO-a. Ruska vojna eskadrila, koja bez najave leti preko Sjevernog i Baltičkog mora, samo pojačava dojam da je to neophodno. Stoga bi mogla uslijediti nova utrka u naoružanju.

Sada umjesto povjerenja vlada nepovjerenje. Umjesto široke suradnje, između Europe i Rusije ubuduće će postojati odnos ispunjen sankcijama i ograničenom suradnjom. Bez obzira da li je riječ o trgovini, naučnoj suradnji ili astronomiji - svuda se može očekivati da će biti smanjeni kontakti. To će zahtijevati tvrdolinijaši na obje strane.

U konačnici se mora raditi o tome da se ne dozvoli nastanak novog Hladnog rata. Ipak postoji opasnost da ruska politika podjele u Ukrajini - kao i u Njemačkoj na početku (prvog) Hladnog rata - prouzrokuje novu konfrontaciju na liniji Istok-Zapad. Svakim danom će biti sve teže to zaustaviti.