Majčinstvo ili posao?

I prije nego što je počela planirati majčinstvo, dvadesetšestogodišnja Nina Jovičić suočila se s diskriminacijom prilikom traženja posla. Samim tim što je udata, ona je potencijalna trudnica, teret za poslodavca i nepoželjna radnica. Kada je prije tri godine tražila posao, njen budući šef bio je jasan.

„Otvoreno mi je rekao da ću ostati bez posla ako zatrudnim, jer on nema namjeru da plaća porodiljsko odsustvo“, kaže Nina.

Bila je šokirana, ali je posao prihvatila, jer u tom momentu nije planirala bebu a posao joj je bio neophodan.

„Zaista me to pogodilo. To je čovjek koji ima vlastitu djecu, vlasnik je firme koja dobro posluje i bez imalo osjećaja ti kaže takvo nešto“.

Beba na putu znači i otkaz?

Djevojke i žene u dvadesetim i tridesetim godinama su u dosta nepovoljnijem položaju prilikom traženja posla u odnosu na muškarce. Prisutna je negativna selekcija radnika od strane poslodavca, koji ako imaju izbora, češće zapošljavaju muškarce nego žene ove životne dobi. To pokazuju podaci na biroima za zapošljavanje. U savezu sindikata Republike Srpske, potvrđuju da poslodavci često i ne kriju svoju lošu namjeru, objašnjava Velka Odžaković:

„Prilikom intervjua za posao, kandidatkinjama se često postavljaju pitanja da li su udate, namjeravaju li uskoro stupiti u bračne vode i da li planiraju trudnoću. Mlade žene nam se žale i veoma često imamo takve pritužbe“, ističe Odžakovićeva.

Ovakva pitanja ne smiju se postavljati i to je protivzakonito, ističu u Gender centru RS. Spomenka Krunić kaže da je riječ o direktnoj diskriminaciji po osnovu pola:

"Bilo koja vrsta privatnog pitanja nije dozvoljena zakonom. Sve žene i djevojke koje to dožive, trebaju prijaviti poslodavca inspekciji rada ili upravnoj inspekciji. To su organi koji imaju mandat da nadziru primjenu zakona“, kaže ona.

„Spremne su prekinuti porodiljsko kako bi zadržale posao“

Kako bi izbjegle dalje neprijatnosti, svjesne da je teško dokazati postojanje prekršaja, prijava izostaje. A vrijeme i energiju mlade žene usmjeravaju u dalju potragu za poslom.

Kada konačno dobiju posao, najčešće je riječ o ugovoru na određeno vrijeme. Ovdje je prisutan jedan drugi vid diskriminacije, koji je dosta specifičan i prikriven.

„Sve češće se dešava da kada žena saopšti da je u drugom stanju, a zaključen joj ugovor na određeno vrijeme, novi neće ni dobiti. Po isteku ugovora ostaje bez posla. Za razliku od njih, muške kolege produžavaju ugovor i po nekoliko puta“, dodaje Krunićeva.

Diskriminacija podjednako prisutna u javnom i privatnom sektoru

Ovo je na svojoj koži doživjela Vedrana B. Iz Banjaluke. Radila je cijelu trudnoću, uz obećanje da će zadržati posao.

„Radila sam u državnoj službi, a ne kod privatnika. Produžavali su mi ugovr na tri mjeseca, to je igra živaca. Posljednji mi je istekao mjesec dana nakon poroda, i tada sam ostala bez posla“, objašnjava ona.

Vedrana objašnjava da nije jedina kojoj se ovo dogodilo. Nekoliko radnih kolegica prije nje prošle su kroz isto, tako da nije bila pretjerano iznenađena. Ali se veoma razočarala.

„Ukupno sam s volontiranjem, u toj ustanovi provela tri godine. Žalosno je što se tako odnose i u javnom sektoru, privatnike onda možemo i razumjeti“, smatra Vedrana.

Poslodavac se o zakon nije ogriješio. Kada ugovor istekne, ničim nije obavezan da ga produži. Mnogo važnije pitanje jeste, zašto je većina sklopljenih ugovora na određeno vrijeme? Rad na određeno trabao bi biti izuzetak a ne pravilo, kaže Borislav Radić iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Zakonom su difinisane samo četiri situacije u kojima se zaključuje ugovor na određeno. Sve ostalo je protiv zakona.

„U praksi nikada nisam sreo da je neki od ta četiri razloga naveden. Inspekcije ne rade svoj oposao. Kontrola i sankcija su neophodni i ovaj problem bi se lako riješio“, smarta Radić.

U Inspektoratu RS kažu da nemaju primjedbi na nezakonito zaključivanje ugovora na određeno vrijeme.

„Inspektor nije istražni organ i ne može da dokazuje da je ugovor na određeno sklopljen samo zato što je riječ o osobi ženskog pola. Tu je relevantan sud, gdje bi se u postupku morala dokazati loša namjera poslodavca“, kaže portparol Inspektorata Dušanka Makivić.

U zemlji sa izuzetno niskim natalitetom, brojni poslodavci ne praštaju porodiljsko odsustvo. Iako je ova oblast detaljno regulisana zakonom, on se najčešće ne primjenjuje.