Majstorica crne utopije

„Oduševljena sam što ljudi koriste moje likove i što oni imaju ovakav efekat u društu", radovala se Margaret Atwood na početku mjeseca. Njen roman „The Handmaids's Tale” (Sluškinjina priča) prvi put je objavljen 1985. godine, a sada je neočekivano ponovo dobio na društvenoj važnosti zbog snimanja i popularnosti istoimene serije. Likovi iz njene knjige postali su simbolima protesta protiv Trumpa i republikanskog senata u Sjedinjenim Američkim Državama. Knjiga se opet pojavljuje među bestselerima, a televizijska serija je u septembru nagrađena sa čak pet Emmy-ja.

Rad od političke važnosti

Time što je ova poznata kanadska spisateljica primila Mirovnu nagradu, ona je istovremeno primila i najveću političku književnu nagradu svijeta. „Humanost, težnja za pravdom i toleracija karakterišu stav Atwoodove, koja posmatra svijet s budnom svješću i dubokim poznavanjem ljudske priprode, te svoje analize i brige energično i jasno prenosi u svojim romanima. Njene knjige nam pomažu da saznamo ko smo, gdje stojimo i šta smo to dužni sami sebi, ali i mirnoj koegzistenciji u svijetu." Ovako je odbor Udruženja burzi njemačkih knjižara opisao razlog za odabir Margaret Atwood za dobitnicu Mirovne nagrade.

Ova 77-godišnja Kanađanka je uvijek javno komentarisala politička i društvena događanja. Čvrsto se zalagala za proganjane književnike i već decenijama je posvećena zaštiti životne sredine i ljudskih prava. Ona je najuspješnija dobitnica ove nagrade do sada. Autorica je više od 40 djela, među kojima su romani, eseji, kratke priče i lirika, koji su prevedeni na više od 30 jezika. Atwood u svojim romanima često boji društvo u mračne boje i važi za majstoricu distopije. Međutim, njen pesimizam o budućnosti ipak sa sobom skoro uvijek nosi i dozu humora i ironije.

Vizije o budućnosti obojene feminizmom

Još od njenog prvog romana „Jestiva žena" (The Edible Woman) 1969. godine, potčinjenost i ugnjetavanje žena je njena centralna tema. Svoje čvrsto feminističko uvjerenje ugrađuje u književne likove koji se bore sa individualnim i kolektivnim nedaćama. U svom najpoznatijem romanu „Sluškinjina priča" u državi u kojoj se svaki korak građana nadgleda, žene su potlačene i korištene kao mašine za rađanje. Radnja se dešava u bliskoj budućnosti u kojoj totalitarna i religiozna grupa muškaraca preuzima moć u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovu knjigu Atwood je pisala 1984. u zapadnom Berlinu, a po njoj je još 1990. godine Volker Schlöndorff snimio film „Sluškinjina priča" u kojem se bavio upravo temom seksualnog izrabljivanja žena.

Jedan od njenih najpozitivnih ženskih likova, koji istovremeno predstavlja i nešto slično njenom književnom alter egu, Atwood prikazuje 2006. u knjizi Moral Disorder. U svom eseju „Payback. Krivica i tamne strane blagostanja" (2008.) ona analizira posljedice svjetske finansijske krize. Ove godine na njemačkom se pojavljuje i njen najnoviji roman o budućnosti pod nazivom „The Heart Goes Last".

Doprinos književnosti budućnosti - 2114. godine

Ova strastvena zaštitnica ptica objavila je i strip roman u tri dijela pod nazivom "Angel Catbird”. Priče o super herojima veoma su popularne među mladim čitačima na području Sjeverne Amerike.  Jedno od njenih djela ostat će skoro čitavo stoljeće pod ključem. Radi se o romanu "Scribble Moon”, koji je Atwood predala norveškom projektu Future Library i koji će biti objavljen tek 2114. godine.

Prošle godine Mirovnu nagradu primila je Caroline Emke za svoj publicistički angažman protiv mržnje i nasilja. Navid Kermani je 2015. nagrađen zbog  „poštovanja kultura i religija“. Ove godine, kada je Margaret Atwood nagrađena za svoje angažovanje za mir u frankfurtskoj crkvi St. Paul, nagrađena je i jedna nepodmitljiva autorica, koja se svom svojom snagom bori protiv ugnjetavanja bilo koje vrste.

Margaret Atwood je rođena 1939. godine u Ottawi. Studirala je Englesku književnost, magistrirala na Ratcliff koledžu u Harvardu, a od 1964. predaje književnost na različitim univerzitetima u SAD-u. Udata je za pisca Graemea Gibsona i ima jednu kćerku. Danas živi u Torontu. Za svoj rad primila je već mnoge nagrade. Prošle godine je za svoje životno djelo dobila kanadsku nagradu National Book Circle Award.