Mentalno zdravlje u doba korone
10. oktobar 2020
1, 5, 44, 78, 139, 350, pa opet 34, 120… I tako svaki dan već više od osam mjeseci. Sve su ovo brojke koje zdravstvene ustanove u BiH saopštavaju svakodnevno, bez ikakvog konteksta, koji bi recimo objasnio zašto je bitno da javnost u tom trenutku zna za 211 djece koja su tog dana pozitivna na koronu, bez ikakvih simptoma.
Povećan broj
Broj zaraženih raste pa nakon toga opada, epidemiološka situacija je svakim danom sve bolja, pa za nekoliko dana - naglo pogoršanje. Zatvaraju se ugostiteljski objekti zbog epidemioloških mjera pa se otvaraju uz ograničeno radno vrijeme, jer je virus "valjda najopasniji nakon ponoći" (op.a). Zatim zatvaranje škola sa nekoliko zaraženih do otvaranja sa stotinama pozitivnih na virus korona.
A ovo je samo mali presjek onoga što građani, ne samo u BiH već i širom svijeta, slušaju svakog dana. Apsurdnost mjera u pojedinim slučajevima i slijepo praćenje pojedinih zemalja u borbi protiv Covida 19, dovelo je do drastičnog pogoršanja mentalnog stanja stanovništva u BiH. A tek smo na početku.
"Uticaj pandemije na mentalno zdravlje je već evidentan. Povećan je broj slučajeva koji pate od anksioznosti i depresije ali i pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Razlog su ograničenja, socijalna distanca među ljudima i sve mjere koje su bile ili jesu na snazi. A kao i nakon svake krizne situacije, očekujem da će taj porast biti još veći”, kaže nacionalni koordinator za mentalno zdravlje u RS, psihijatrica, Biljana Lakić.
Biće i veći rast, upozoravaju stručnjaci, kao što će biti veći kod svih oboljenja. Proteklih osam mjeseci stanovništvo izbjegava posjete ljekaru, osim u slučaju hitnosti, što je već dovelo do porasta broja oboljelih od kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. U istoj ravni ako ne i više, je i mentalno zdravlje s obzirom da se veliki broj ne miri sa činjenicom da ima zdravstvenih problema, već stanje poput anksioznosti ili depresije, pripisuje prolaznom stanju sa kojim se može nositi.
Dijana iz Banjaluke nije bila tog mišljenja. Potražila je pomoć.
Egzistencijalna panika
"Dobila sa otkaz možda mjesec dana nakon početka ovoga sa koronom. Nije mi to toliko teško palo na početku, koliko u trenutku kada sam počela da razmišljam da imam novca za još jednu kiriju i da ne znam šta da radim. Onda me počela hvatati panika, nisam spavala noćima. Zadnjih nekoliko mjeseci sam bolje, jer idem na neku vrstu psihološke terapije. Međutim, čovjek jednostavno ne može da se isključi od informacija kojima nas bombarduju svakog dana”, kaže Dijana (identitet poznat redakciji).
S druge strane postoji strah od stigme u društvu - ukoliko ste zaraženi, ali i ukoliko potražite psihološku pomoć - s obzirom da je to još tabu tema u odnosu na potrebe stanovništva na ovim prostorima.
Psihologinja Sanja Radetić- Lovrić kaže da je Društvo psihologa stavilo na raspolaganje sve svoje resurse od početka pandemije. Otovorili su besplatnu telefonsku liniju, a na početku su to bili pozivi koji su se odnosili geneneralno na paniku zbog pojave korone, a nakon toga zbog posljedica izolacije, pomenute stigme i neizvjesnosti.
"Imali smo jednu telefonsku liniju pa smo nedugo zatim otvorili i drugu jer su se građani javljali i u noćnim časovima i danima vikenda. Danas imamo i pojedinačna i grupna savjetovanja u zavisnosti od specifičnosti problema. Mogu reći da su oni i dalje zadovoljni i da žele da traje ta stručna pomoć, gdje oni rade na svom ličnom razvoju. To su hrabri ljudi i ljudi koji su odlučili da brinu o sebi. Žele iz ove situacije izaći jači i bolji”, objašnjava Radetić- Lovrić.
Ples, joga, molitva….
Zaključak psihologa je da su se u cijeloj ovoj situaciji najbolje panašala djeca, koja su se prilagođavala svakoj promjeni, iako su opravdano bili zbunjeni različitim informacijama o stanju sa epidemiološkom situacijom. S obzirom da će ovakva situacija potrajati, bitno je kažu stručnjaci, šta mi možemo da uradimo za sebe, odnosno kako da ublažimo negativan uticaj ovakvog stanja na mentalno zdravlje.
"Ove stresne okolnosti će potrajati i treba promovisati metode samopomoći. To su jednostavni savjeti poput uspostavljanja dnevnog ritma, odvojiti vrijeme za posao i odmor. Zatim jesti zdravo, imati kvalitetan san, svakodnevno upražnjavati fizičku aktivost”, ukazuje psihijatrica Biljana Lakić, navodeći i kratkotrajne aktivnosti koje izazivaju zadovoljstvo:
"Poput plesa, vježbi disanja, joge, molitve, zavisi šta kome prija. Ograničiti vrijeme pred ekranom i online, jer je pretjerano praćenje vijesti posebna opasnost uticaja na mentalno zdravlje”.
Školski čas 20 minuta a zatvaraju škole na pet dana zbog izbora
Oko 300 miliona ljudi u svijetu pati od anksioznog poremećaja, koji je češći kod žena. Dok se čekaju konkretni brojevi o stepenu uticaja korone na metalno zdravlje u BiH ili regionu, možda bi prvi korak mogao biti upravo drugačiji način objavljivanja podataka o broju zaraženih, kojima se bez konteksta svakodnevno bombarduje javnost, a koji nemaju nikakvu važnost, osim upravo negativnog uticaja na mentalno zdravlje stanovništva.