Merkel spriječila rat između Turske i Grčke

U utorak uveče je došlo do eskalacije spora Grčke i Turske u Sredozemnom moru oko malog ostrva Megisti (na grčkom Kastellorizo) koji je za malo prerastao u oružani sukob. Telefonski poziv Angele Merkel spriječio je rat – „bukvalno u posljednjem minutu", piše njemački tabloid Bild. 

Bild dalje navodi kako su razlog sukoba probna bušenja u potrazi za naftom i gasom, koja Turska provodi u neposrednoj blizini grčkih ostrva i to u zoni koju Grčka smatra svojom „isključivom ekonomskom zonom" (Exclusiv economic zone - EEZ). Riječ je o morskom pojasu od 200 nautičkih milja oko ovog ostrva". 

Njemački najtiražniji dnevni list saznaje i da je „zbog toga u utorak predveče 18 turskih ratnih brodova bilo na putu ka ostrvu Megisti".

Bild navodi i da je Grčka svoju armiju stavila u stanje pune borbene gotovosti. „Ali, onda se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel. Prvo je telefonirala sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a potom i sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom. Rezultat: Turska je povukla svojih 16 ratnih brodova, ali je dva ipak ostavila u blizini ostrva. No to je ipak izazvalo "olakšanje na obje strane Egejskog mora!" - naglašava Bild.

Berlinski Tagesšpigel, međutim, piše da je „malo vjerovatno da će doći do zaokreta u sporu oko prirodnih resursa". List objašnjava: „Obje strane smatraju da su u pravu. Pri tom se pozivaju na različite konvencije i odredbe u okviru pomorskog prava. Dvije države bi morale da uvide da je neophodna jasna presuda treće nezavisne strane. Trebalo bi pod hitno da se obrate Međunarodnom sudu  ili Međunarodoim arbitražnom sudu. Merkel, EU i Nato bi morali da svoje članove i partnere Turskun i Grčku ubijede u to. U suprotnom prijeti vojni sukob", koji je sada samo odložen, strahuje komentator dnevnika Tagesšpigel.

I ugledni Frankfurter algemajne cajtung komentariše sukob između Grčke i Turske u istočnom dijelu Sredozemnog mora i takođe naglašava da je „Angeli Merkel u posljednjem trenutku pošlo za rukom da Atinu i Ankaru skrene sa kursa vojne konfrontacije". „Ali, koliko će to da drži vodu zna se kod Erdogana isto koliko i kod Putina. No, sa sigurnošću se može pretpostaviti da ruski predsjednik s interesovanjem prati konstatni sukob na južnom krilu Nato", piše frankfurtski dnevnik.

Zidvest prese komentariše: „Evropa se i u eksplozivnom libijskom konfliktu, tako reći na kućnom pragu, uključila tek kad nije imala šta da kaže. Ako joj se pak isto ponovi u njenom dvorištu, onda svoja prava o suverenitetu može da okači mačku o rep. Krajnje je vrijeme za angažovanu diplomatiju", zaključuje Zidvest prese iz Ulma.

Priredio Svetozar Savić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android