Mesić - "Posljednji Jugosloven"
18. februar 2010Süddeutsche Zeitung u članku pod nazivom "Posljednji Jugosloven" piše:
"Bina je podignuta, dovoze se crne limuzine za strane goste. Na Markovom trgu u Zagrebu sve je spremno za današnju (18.02.2010.) inauguraciju novog hrvatskog predsjednika. Socijaldemokrata, pravnik i skladatelj Ivo Josipović treba do 2012. uvesti Hrvatsku u EU. Ovaj san mogao bi postati stvarnost, ukoliko vlasti suzbiju korupciju i sivu ekonomiju, reformiraju pravosuđe i smanje nabujalu birokratiju. Ali ovih dana u centru pažnje javnosti nije stajao Josipović, već dosadašnji šef države Stipe Mesić. Njegovim odlaskom političku binu napušta čovjek koji je otvorio Hrvatsku prema svijetu. Od njegovog izbora za predsjednika Mesić je u svim anketama potvrđen kao najomiljeniji političar u zemlji.
Mesić je bio "moralna institucija". Hrvatima je pred licem stalno držao ogledalo, ukazujući na zlo počinjeno u novijoj istoriji. Kada je stupio na funkciju predsjednika Hrvatska je bila potpuno izolovana, rekao je Mesić u razgovoru za Sueddeutsche Zeitung iz Minhena. "Zakoni su primjenjivani , selektivno, kriminalcima je prepuštena privatizacija velikih kompanija, što je vodilo ka uništavanju privrede." Mesićev prethodnik Tuđman upravljao je zemljom gvozdenom rukom, progonio je političke protivnike a sumnjive političare bogato je nagrađivao najvišim funkcijama. Izbor Mesića za predsjednika nekoliko sedmica nakon Tuđmanove smrti bio je veliko iznenađenje. Mesić se sa Tuđmanom razišao tokom rata u BiH, jer je Tuđman bosanskim muslimanima zabio nož u leđa i sa Miloševićem skovao plan o podjeli BiH.
Odmah otpustio Tuđmanove generale
Nakon izbora za predsjednika Mesić je otpustio Tuđmanove generale, koji su stajali pod sumnjom da su izvršili zločin nad srpskim civilima i pljačku. Mesić je zahtijevao blisku saradnju sa Haškim tribunalom i dugo vremena je bio jedini političar u regionu, koji nije prećutkivao zločine svojih sunarodnjaka. Često su ga nazivali "pila za živce" jer je neumorno pozivao na borbu protiv mafije i korupcije. Ova borba je pojačana tek proteklog ljeta, dolaskom Jadranke Kosor na mjesto premijerke Hrvatske. Više pljačkaša i lica osumnjičenih za privredni kriminal privedeno je iza rešetaka. Mesić je vodio i borbu protiv katoličke crkve. Oštro je kritikovao miješanje božijih predstavnika u politiku i zahtijevao da se krstovi udalje iz javnih prostoriju, jer to nije u skladu sa principima laicističke države.
Isprovocirao Srbe
Većina Hrvata podržavala je Mesića. Veoma ga cijene i bosanski muslimani zbog njegovog jasnog stava protiv podjele BiH. "Onaj ko dovodi u pitanje jedinstvo BiH igra se s vatrom", smatra Mesić. Njegova kritika usmjerena je protiv dvosmislene politike Srbije prema BiH. Beograd službeno priznaje cjelovitost i teritorijalni integritet BiH, ali ništa ne čini kada Srbi u BiH prijete referendumom koji vodi ka otcjepljenju od BiH. Ukoliko se BiH raspadne onda bi od teritorija koje gravitiraju Sarajevu mogla nastati islamska država. Nedavno su njegove izjave uzburkale duhove u regionu. Ukoliko bi Srbi u RS pokušali da razbiju BiH, on bi angažovao vojsku. Beograd je bio strašno isprovociran ovom izjavom. Početkom januara Mesić je posjetio Prištinu i uputio apele Srbiji da se pomiri sa nezavisnošću Kosova.
Okončavajući svoj predsjednički mandat Mesić žali što mu nije uspjelo da Hrvatsku uvede u EU. Ali, za to sada postoje svi preduslovi. Sa Mesićem političku scenu napušta posljednji političar, koji je 90. godina, kao predsjedavajući Predsjedništva Jugoslavije, aktivno doživljavao raspad Jugoslavije. Mesić sa sjetom zaključuje: "Multietnička Titova država imala je dobru šansu da preživi, da Beograd nije pokušao na ruševinama Jugoslavije napraviti Veliku Srbiju", piše u članku koji je objavio Süddeutsche Zeitung iz Minhena.
Autro: Jasmina Rose
Odg. ur: A. Slanjankić