Tinejdžerka kao supruga

Nasilje u porodici, seksualno nasilje, zloupotreba, eksploatacija, smrt: to su sve razarajuće posljedice koje se događaju kada djevojčice rano stupe u brak. Uskraćuju im se šanse za obrazovanjem i daljim razvojem, a rizici po zdravstveno stanje postaju veći. Prema podacima Unicefa, svake godine se širom svijeta uda 15 miliona djevojčica prije nego li napune 18 godina; neke od njih pak tek što su napunile desetu godinu života. Onda moraju da napuste školu i da se brinu za domaćinstvo svog supruga, čovjeka koga prije nikada nisu vidjele, ostaju trudne bez obzira što im tijelo fizički još uvijek nije dovoljno razvijeno.

Trudnoća prije puberteta

To ima fatalne posljedice. Prema podacima studije humanitarne organizacije 'Save the children' postoji direktna veza između ranog stupanja u brak, trudnoće i smrtnosti djece. "Rizik za buduće mlade majke raste tokom trudnoće i porođaja", kaže Suzane Šreter, rukovoditeljka Instituta globalni islam u Frankfurtu. Ova etnološkinja se, između ostalog, bavi istraživanjem promjene rodnih odnosa u islamskom svijetu. Takođe i dječiji brak je fenomen koji u islamskom svijetu skoro isključivo pogađa djevojčice. "Djevojčice su nakon porođaja preopterećene svojom ulogom majke, jer su i same još djeca. To je apsolutno skandal", kaže Šreter. Djevojčice su često pod pritiskom jer je mladoženja u najvećem broju slučajeva mnogo stariji. "Djevojčice tako ne mogu da se bore, jer je i odnos snaga takav da one jednostavno ne mogu da pruže otpor", objašnjava Šreter.

Dječiji brak i prislini brak su u porastu

Prema Konvenciji UN za zaštitu dječjih prava, u najvećem broju zemalja osoba može da stupi u brak kada napuni 18 godina. Između 2015. i 2017. su zemlje poput Čada, Malavija, Zimbabvea, Kostarike, Ekvadora i Gvatemale podigle granicu stupanja u brak na 18 godina. Takođe su ukinule i posebne regulative da se maloljetnim osobama omogući stupanje u brak uz pristanak roditelja ili jednog od sudija. Za Suzane Kriger, direktorku njemačkog ogranka organizacije 'Save the children' smanjenje sklapanja dječijih brakova u ovim zemljama predstavlja veliki uspjeh. "Pravni okvir pomaže u tome da se društvene strukture promijene na duže staze", kazala je ona u intervjuu DW-u.

No, ipak od 2015. je širom svijeta porastao broj ilegalnih dječijih brakova sa 11,3 na 11,5 miliona, što je trend koji se nastavlja. 82,8 miliona djevojčica između deset i 17 godina starosti nije zaštićeno od prisilnog stupanja u brak. Jer, kada roditelji ili čak sudija, služeći se posebnim pravilima, daju svoj pristanak na sklapanje braka, u tom slučaju je 96,1 milion djevojčica je bespomoćno - posebno na Bliskom istoku, sjeveru Afrike, kao i u južnim dijelovima Azije te zapadnoj i centralnoj Africi.

Zakoni, religija, patrijarhat

Sam zakon nije dovoljno djelotvoran da spriječi rastući broj djevojčica koje su prisiljene na sklapanje braka. "To je mješavina više faktora", kaže Kriger. "Religija, kultura ili društvene, patrijarhalne strukture su veoma isprepletene i međusobno se uslovljavaju." Posebno siromaštvo i ratni sukobi održavaju u životu sistem dječijeg braka.

"Mnogi roditelji ne udaju djecu zato što to žele", kaže Kriger. Posebno su pogođene, napominje, djevojčice iz seoskih područja i iz siromašnih porodica. Porodice se u nekim slučajevima, zbog finansijskih razloga, osjećaju prinuđenim da svoje mlade kćeri udaju za starije muškarce. Istina je da se stopa siromaštva smanjuje u pojedinim zemljama, ali ja ipak situacija još gora za one najsiromašnije. "Mnoge porodice nemaju mogućnosti da se oslobode ovog ekonomskog pritiska", kaže Kriger.

Konflikti pospješuju rano stupanje u brak

Pored ekonomskih aspekata, prije svih su ratni sukobi ti koji pospješuju rano stupanje u brak, kaže etnološkinja Šreter - na primjer u Siriji. "Nakon izbijanja sukoba, prije svega nakon talasa izbjeglištva, broj dječijih brakova je enormno porastao", kazala je ona u intervjuu za DW. "Imate djevojčice koje su sa jedanaest ili dvanaest godina udate s pretpostavkom da će ih to zaštiti, na primjer od seksualnog zlostavljanja."

Cilj Ujedinjenih nacija je da do 2030. više ne smije da bude sklapanja dječijih brakova. A kako bi se ovaj cilj mogao sprovesti, 'Save the children' organizuje konferenciju za suzbijanje dječijeg braka u Senegalu na kojoj će učestvovati predstavnici vlada, vjerski autoriteti, organizacije za prava djece, UN-ove agencije...

Organizacije za zaštitu ljudskih prava zahtijevaju od politike da odlučnije djeluje protiv dječijeg braka. "Najvažnije je obrazovanje i to da djevojčice mogu da pohađaju školu", kaže Kriger. Mnogo toga još ima da se radi u zajednicama, a pri tom se ne misli samo na prosvjećivanje. Porodicama je neophodna sigurnost, kako u slučaju da ne udaju svoje djevojčice, ne bi trpile finansijske posljedice. "Želimo da utičemo na programe vlade, da se obezbijede finanijske mogućnosti za roditelje ili za djevojčice koje bi kasnije mogle da se zaposle i rade", kazala je ona. Zbog toga su, kaže, neophodni pozitivni primjeri i razumijevanje roditelja i zajednice.

Latinska Amerika je napravila najveće korake u borbi protiv dječijeg braka. Tamo je sada svaka peta djevojčica obećana nekom muškarcu kojeg do tada nikada nije vidjela niti poznavala. Mali svijetli trenutak.