Milioni praznih kuća i stanova u Evropi

Ako bi se otvorila vrata svi praznih objekata u zemljama članicama EU i napravili stanovi za beskućnike, onda više niko ne bi morao živjeti na ulici. I pored toga, praznih objekata bi bilo dovoljno.

„U EU je više od 12 miliona kuća i stanova prazno“, piše britanski list „The Guardian“. Procjenjuje se da u EU živi 4,1 miliona beskućnika. Teoretki bi svaki beskućnik imao više od jednog krova nad glavom.

“Guardian” je prikupio informacije u različitim zemljama. Tako naprimjer u Njemačkoj ima više od 1,8 miliona kuća koje su prazne, u Italiji dva miliona, a u Velikoj Britaniji oko 700.000. Najlošija je situacija u Španiji u kojoj je prazno 3,4 miliona kuća i stanova, što je 14 posto od ukupnog broja nekretnina. U proteklih deset godina se broj praznih objekata u Španiji povećao za više od deset posto. U Portugalu se broj praznih objekata između 2001. i 2011. godine povećao za 35 posto.

Posljedica pogrešne politike

Guardian piše da su mnoge kuće, koje su danas prazne, sagrađene za vrijeme „stambenog buma“, dakle prije izbijanja finansijske krize. U tim kućama nikada nije niko živio. U mnogim slučajevima je riječ o investicionim projektima. U južnoj Evropi su recimo mnoge kuće prazne u turističkim mjestima. Investitori nakon izbijanja krize više nisu mogli pronaći kupce. Stotine hiljada kuća, koje su danas upola sagrađene, u vlasništvu su banaka.

„Šokirajuće, šta više nepošteno“, kaže Karima Delli, članica Kluba poslanika Zelenih u evropskom parlamentu. Ona u razgovoru za DW kaže da je to ne iznenađuje: „Nažalost, problem praznih objekata čiji su vlasnici banke, široko je rasprostranjen“. Ona je član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Prije svoje političke karijere je bila član grupe u Parizu koja je skrenula pažnju medija na fenomen praznih objekata. Samo u Parizu je 200.000 nekretnina prazno, a u cijeloj Francuskoj dva miliona.

Evropska strategija za smanjenje broja beskućnika

„Poslanici u parlamentima zemljama članica su svjesno ignorisali činjenicu da privredna kriza izaziva stambenu krizu“, kaže Delli. Ona navodi da beskućnici postaju sve mlađe osobe. „Ponekad su pogođene porodice sa malom djecom, radnici koji ne zarađuju dovoljno da sebi mogu priuštiti stan sa svim režijama“, kaže Delli.

Evropski parlament procjenjuje da je u Španiji za vrijeme krize 500.000 porodica bilo žrtva prisilnog iseljavanja. Banke su oduzele stanove koje su vlasnici stavili pod hipoteku. Prema tadašnjem zakonu, dužnik je banci, pored vraćenog stana ili kuće, morao vratiti dug, čak iako ga je naslijedio od roditelja. Evropski sud pravde je u martu 2013. godine španski postupak prisilnog iseljavanja proglasio ilegalnim jer pogođenim osobama nije ponudio odgovarajuću zaštitu. „To znači da je prisilno iseljavanje bilo ilegalno“, mišljenja je Delli.

Evropski parlament u Strazburu je u januaru ove godine većinom glasova poslanika usvojio „Strategiju EU za suzbijanje beskućništva“. Francuska političarka se nada da će Evropska komisija ozbiljno zabaviti ovim pitanjem i slijediti preporuku Parlamenta da se okonča diskriminacija beskućnika u pojedinim zemljama članicama. „Uspjelo nam je da u jednom od članova rezolucije bude navedeno da je ilegalno kriminalizirati beskućništvo. U Mađarskoj beskućnici moraju platiti kaznu ako spavaju na ulici“, kaže Delli.

Kazne za dugo slobodan stambeni prostor

Michael Ziehl, suosnivač internet portala „Leerstandsmelder“ kaže da kazne moraju plaćati i oni koji dugo drže jedan objekat praznim. „Tamo gdje je manjak stanova, trebamo razmisliti da li da uvedemo kazne ili porez na prazne objekte“, kaže Ziehl. Trenutno postoje poreske olakšice za vlasike praznih objekata.

Na internet portalu „Leerstandsmelder“ građani mogu prijaviti prazne objekte. Broj onih koji prijavljuju takve slučajeve svakodnevno raste. Projekat je pokrenut 2010. godine u Hamburgu i već se etablirao u 20 gradova u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj.

U Haburgu se npr. nalazi 3.000 praznih stanova i još više praznog kancelarijskog prostora. Prema informacijama Leerstandsmelder.de, samo u Hamburgu postoji 1,2 miliona kvadratnih kilometara neiskorištenog kancelarijskog prostora. „To je dovoljno mjesta za 40.000 ljudi“, kaže Ziehl. „Hamurg se širi i za špekulante nekretninama je dosta interesantno zašto je prazno toliko kancelarijskog prostora“.

Autor: Nina Haase / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose