Minimalna odgovornost Holandije
19. juli 2019
Najviši sud smanjio je odgovornost države Holandije u odnosu na prethodnu presudu 2017. godine, kad je šansa Srebreničana, koji su potražili zaštitu u bazi Holandskog bataljona UNPROFOR-a procijenjena na 30 procenata.
Masakr u Srebrenici, u kojem je ubijeno blizu 8.000 ljudi, u Holandiji se ocjenjuje kao "najmračniji događaj u Bosni i Hercegovini". Holandski bataljon mirovnih trupa Ujedinjenih nacija je 11. jula 1995. primio u svoju bazu u Potočarima stotine srebreničkih izbjeglica. Međutim, sve njih su prepustili na milost i nemilost snagama Vojske Republike Srpske (VRS) pod komandom Ratka Mladića, koje su zauzele Srebrenicu.
Tačka na proces
Današnjom pravosnažnom presudom najvišeg suda Holandije stavljena je tačka na proces koji je na tužbu udruženjâ srebreničkih žrtava počeo 2014. godine.
Na prvom ročištu, 2014. država Holandija je priznala djelimičnu odgovornost za smrt 350 bošnjačkih muškaraca koji su se sklonili u bazu Holandskog bataljona.
Pred žalbenim vijećem 2017. odgovornost je potvrđena i procijenjena na 30 odsto. Tolika je, prema presudi, bila šansa žrtava da prežive bez obzira što su potražili zaštitu holandskih vojnika.
U prvostepenoj presudi Okružnog suda u Hagu 2014. sud je djelimično odlučio u korist žrtava i to na način da je Vlada Holandije odgovorna za smrt muškaraca koji su se nalazili unutar baze Ujedinjenih nacija u Potočarima u vrijeme kad je počinjen genocid u Srebrenici.
"Žrtve su podijeljene u tri kategorije: one koje su bili unutar baze UN, one koje su se nalazile oko baze i muškarce koji su se uputili ka šumama. Vlada Holandije je proglašena odgovornom za smrt samo onih osoba koje su se za vrijeme pada Srebrenice zatekle unutar baze UN, ali ne i za muškarce koji su se nalazili oko baze, kao ni za one koji su put od sigurne smrti pokušali naći u šumama, uputivši se na ono što će kasnije postati poznato kao Marš smrti", navedeno je prije pet godina u saopštenju holandske vlade.
Okružni sud u Hagu proglasio je tada državu Holandiju odgovornom za smrt više od 300 muškaraca koji su nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine primorani da napuste bazu Holandskog bataljona UN u Potočarima i predati srpskim snagama koje su ih nakon toga ubile.
Svjedoci ubijanja
Prihvatajući djelimično tužbu porodica oko 8.000 srebreničkih žrtava, tročlano vijeće je ukazalo da su pripadnici Holandskog bataljona UN 12. jula uveče "mogli da pretpostave da će muškarci biti ubijeni ili nedostojno tretirani", pošto su u to vrijeme već bili svjedoci ubijanja i odvođenja Bošnjaka.
Na presudu prvostepenog suda žalili su i predstavnici porodica ubijenih i holandska vlada. Izričući drugostepenu presudu po tužbi udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida u Srebrenici, žalbeni sud je utvrdio da je Holandija samo 30 odsto odgovorna za smrt onih koji su se sklonili u bazu, te da nije sigurno da bi tih 350 Srebreničana preživjelo i da su ostali u bazi.
U presudi se navodi da su se holandski vojnici "ponašali nezakonito" kada su istjerali bošnjačke muškarce iz baze bataljona u Potočarima, ali da se ne može zaključiti da su "100 odsto odgovorni za sudbinu" tih ljudi.
"Djelimično nezakonito"
Sud je odlučio da je država Holandija djelovala "djelimično nezakonito" u Srebrenici, te da je dužna isplatiti "30 posto odštete" porodicama žrtava.
I na tu presudu su se žalile obje strane. Ishod je današnja odluka Vrhovnog suda Holandije.
Ovo nije prvi proces koji su u Holandiji pokrenuli članovi porodica preživjelih Srebreničana. U junu 2007. podnijeli su tužbu protiv holandskog bataljona UN i samih Ujedinjenih nacija zato što nisu spriječili genocid nad oko 8.000 muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1995. godine.
Holandski Vrhovni sud u aprilu 2012. presudio je da UN pa ni njene snage ne mogu biti tužene pred bilo kojim nacionalnim sudom zbog imuniteta koji uživaju. Vrhovni sud Holandije tada je zaključio da se Ujedinjene Nacije "ne mogu tužiti pred holandskim niti bilo kojim drugim nacionalnim sudom zbog najdalekosežnijeg oblika imuniteta koji uživaju".
Posljednja pravna opcija
Ta odluka Vrhovnog suda bila je i posljednja pravna opcija koju su "Majke Srebrenice" imale pred holandskim sudovima u tom procesu. Međutim, tom odlukom nisu otklonjene mogućnosti sudskih postupaka protiv države Holandije. Zato je uslijedila tužba 2014. godine i proces koji je završen danas presudom najvišeg suda koji je odgovornost holandskih vojnika za žrtve srebreničkog genocida sveo na 10 odsto, ocjenjujući da su imale samo toliko šansi da izbjegnu smrt.
Prije šest godina, u septembru 2013. proces koji su 2003. pred holandskim pravosuđem počele porodice Hasanović i Mustafić okončan je u njihovu korist. Porodice tužili su holandsku državu pošto su je smatrali odgovornom za smrt svojih članova.
Tada je Vrhovni sud presudio da je holandska država odgovorna za smrt Rize Mustafića i Ibre i Muhameda Nuhanovića, kojima je komanda Holandskog bataljona 13. jula 1995. godine naložila da napuste bazu UN u Potočarima. Tom presudom prihvaćeni su argumenti porodica žrtava da su pripadnici Holandskog bataljona "morali znati" kakvom riziku izlažu Bošnjake koji su morali da napuste bazu. Vrhovni sud je prihvatio zaključak žalbenog suda da holandski vojnici nisu smjeli da dopuste da žrtve "padnu u ruke bosanskih Srba" jer su do tog dana, 13. jula 1995. godine, već bili svjedoci zlostavljanja i ubijanja muškaraca izvan baze UN.
Pošto je država Holandija imala pod kontrolom i holandski bataljon iako je on bio u sastavu snaga mira UN u BiH, Vrhovni sud je ocijenio da je za postupke svojih vojnika odgovorna holandska država.