MMF i EU nesložni oko Grčke

S obzirom na kvotu duga od skoro 200 posto bruto društvenog proizvoda, MMF smatra da Grčka ne raspolaže sposobnošću za njegovu otplatu. MMF će Grčkoj ponovo dati novac samo kada Evropljani Atini otpišu polovinu dugovanja. Dijagnoza iz Vašingtona zasigurno nije pogrešna, samo začuđuje da MMF insistira na sopstvenim propisima, kojih se nije držao 2010. kada se pustila uvući u "spasilački program" za Grčku, jer i tada dugovi Grčke nisu bili "nosivi", odnosno "otplativi". Rolf Langhammer iz Instituta za Svjetsku ekonomiju u Kielu ima objašnjenje za to: "MMF se nalazi pod velikim pritiskom država koje u njemu imaju svoje uloge. Upravo mnoge nerazvijene zemlje ali i zemlje u brzom razvoju smatraju da se s njima puno strožije postupalo nego sa Grčkom."

No, ono što ovom stručnjaku nedostaje je tačan obračun MMF-a, u kojem se vidi kakva je raspodjela tereta u odnosu na kamate i otplatu glavnice. "Jedna zemlja je beskonačno dug investicioni projekat. Ne radi se dakle o tome da jedna zemlja otplati svoje dugove, nego o tome da bude u situaciji da otplaćuje svakodnevna potraživanja, na koja se obavezala", kaže Langhammer za Deutsche Welle.

Male kamate i kasna otplata

Drugim riječima, jedna zemlja mora od novca ostvarenog privrednim rastom finansirati kamate. Teret kamata se u Atini drži u granicama podnošljivog. EU i evropski fond spasa (EFSF) zahtijevaju za kredite kamate od 0,6 do 1,3 posto, što je puno niža kamata koja se traži od drugih zemalja, pogođenih krizom. Evropska centralna banka ubire kamate a onda novac od tih kamata, ponovo prosljeđuje Atini. Samo MMF za svoj dio kredita traži veće kamate.

Kod otplate radi se o tome da se stari krediti zamijene novim. Normalna zemlja je u stanju da se refinansira na tržištu kapitala. U slučaju Grčke međunarodni donatori se brinu o tome da ne dođe do zastoja u novčanim tokovima. Tako Evropska centralna banka putem ELA-kredita Centralnoj banci Grčke, dozvoljava da štampa novac za otplatu kamata na dugove. Evropljani su napravili takav ugovor da otplata zajma počne tek od 2021. godine. I ovdje je MMF jedina institucija koja nema milosti prema Grcima - iz razumljivih razloga.

Sve u svemu Grci evropskim partnerima plaćaju mini-kamate. Za otplatu imaju jako mnogo vremena. 21 milijarda eura od kredita MMF-a je najskuplji i najnefleksibilniji dio grčkog duga. Srećom te na njega otpada najmanji dio grčkog zaduženja. Ali ako MMF insistira na tome da se Grčkoj smanji teret zaduženja na osnovu evropskih kredita, onda ova međunarodna finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu previđa da se to skoro pa nikako neće odraziti na situaciju sa budžetom u Atini.

Nema volje za reformama

A ona i nakon oprosta duga ne bi izgledala ružičasto. "Grčka ima ekstremno slabu bazu za izvoz. Bez jasnog poboljšanja izvoza Grčkoj neće uspjeti da udovolji potraživanjima i obavezama koje ima", kaže ekonomista Langhammer. Drugi put je štednja. Kreditori su pokušali da Grčku pridobiju za obje ove opcije. Grčka vlada je pod prisilom sprovela mjere štednje, ali ujedno zapostavila donošenje neophodnih reformi. To je dovelo do toga da je politika spasa Grčke propala.

Za razliku od Portugala i Irske, Grčka ni šest godina od izbijanja dužničke krize nije spremna za korjenite promjene. Referendum s početka jula je pokazao da iza reformskog procesa "ne stoji ni vlada ni narod", konstatuje Langhammer.

Stoga MMF i EU momentalno vode čisto tehničku diskusiju i svađaju se oko toga, šta bi donio oprost duga i da li on krši "No-Bailout"-propis MMF-a (kojim se krše finansijski kriteriji za članstvo u eurozoni). Istinski problem se sastoji u tome što Grčkoj nedostaje poslovni model, kojim se ostvaruje privredni rast.

Problem odgođen za budućnost

S trećim paketom pomoći problem se samo odgađa za budućnost. Ekspert Langhammer polazi od toga da će ovaj paket doći i da će MMF biti dio tog paketa, čak i ako se ovoga trena razlike među kreditorima i povjeriocima čine nepremostive: "Kakvo bi to bilo gubljenje obraza MMF-a, kada bi sad istupio iz paketa spasa. Onda bi morao priznati da mora otpisati dobar dio grčkog duga."

I Amerikanci će se pobrinuti da šefica MMF-a Lagarde ne odustane od Grčke. Tako je predsjednik Obama više puta insistirao da se svježi novac prebaci u Grčku. I Njemačka će u budućnosti insistirati na prisutnosti MMF-a. Berlin jako cijeni ekspertize MMF-a, njihovu pomoć i nepopustljivost, koju Evropska komisija i Evropska centralna banka nekad nemaju prema prezaduženim zemljama. Angela Merkel dobro zna da je njen klub poslanika (CDU/CSU) treći program pomoć Grčkoj uslovio pristankom na dalje spasilačke akcije.

Sve u svemu Njemačka će izaći u susret MMF-u, ili daljim spuštanjem kamatne stope ili odgađanjem otplate na ko zna koji daleki rok. To je isto tako jedna vrsta oprosta duga ali Berlin to ne smije tako nazvati kako ne bi razljutio svoje birače. Za tri godine, nakon isteka trećeg paketa pomoći, ponovo se vraća ne rado viđeni Grexit. I cijela priča će da krene iz početka. To već možete zabilježiti u svom kalendaru.