Mostarski sindrom
24. oktobar 2018
Da bi kriza oko uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) mogla potrajati, potvrđeno je i na sjednici predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u utorak (23.10.) u Mostaru gdje je zaključeno da „ne postoje zakonski i ustavni uslovi za implementaciju izbornih rezultata“. To je izjavio predsjednik HNS-a i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, ponavljajući da je izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH „neustavan, nezakonit, nelegalan i nelegitiman“. Čović je kazao kako je time stvoren „krajnje neprihvatljiv ambijent u BiH koji nudi samo nestabilnost".
Ovo nije prva kriza izazvana nezadovoljstvom čelnika HDZ-a BiH izbornim pravilima i propisima te voljom biračkog tijela. Kritičari podsjećaju na 2000. godinu i „Hrvatsku samoupravu“ kada je HDZ BiH na čelu s Antom Jelavićem Federaciju BiH proglasio „nepostojećom“. Nezadovoljni „nametnutim“ izbornim pravilima koja se odnose na izbor delegata u federalni Dom naroda, čelnici HDZ-a i tek formiranog HNS-a tada su ukinuli obilježja Federacije, dok su hrvatsku komponentu Vojske Federacije BiH (Hrvatsko vijeće odbrane), pokušali izdvojiti iz legalnog odbrambenog sistema.
Ivo Komšić: „HDZ-u pravila i Ustav smetaju samo kada ne osvoje sve što su planirali“
Ivo Komšić je u vrijeme „Hrvatske samouprave“ bio predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. On ističe da je kriza iz 2000. godine bila daleko složenija i da se „Hrvatska samouprava“ danas ne može ponoviti. Komšić ukazuje na specifičnosti djelovanja HDZ-a od „Hrvatske samouprave“. „Zanimljivo je da u HDZ-u BiH imaju primjedbe na izborna pravila, propise ili Ustav samo onda kada na izborima ne osvoje sve ono što su planirali. Bunili su se 2000. godine kada je vlast u Federaciji BiH osvojila Alijansa za promjene (SDP sa koalicijskim partnerima), te 2006, 2010. i 2018. godine kada je Željko Komšić izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda“, kaže Ivo Komšić.
Glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo podsjeća da je Željko Komšić za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran „predominantno bošnjačkim glasovima“. „Potpisnici Daytonskog sporazuma zamislili su Predsjedništvo BiH kao najviši državni organ koji će baštiniti suverenost i jednakopravnost tri konstitutivna naroda, ali postojeći Izborni zakon omogućava da u Federaciji BiH brojniji narod izabere dva predstavnika u Predsjedništvo, a malobrojniji niti jednog. To narušava ravnotežu između tri naroda, neophodnu za političku i međunacionalnu stabilnost u BiH“, kaže Šutalo za Deutsche Welle.
Ko je „kriv“ - izborna pravila i(ili) apstinencija hrvatskih birača?
On ističe da su bošnjački, hrvatski i srpski lideri još 2011. godine u Bruxellesu prihvatili načelo da jedan narod drugome neće birati predstavnike, ali da su propali svi pokušaji da se u skladu s tim promijeni Izborni zakon. „Nije pomogla ni presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, koja se odnosi na federalni Dom naroda, indirektno i na Predsjedništvo BiH. Opasnost da se sindrom Mostara prenese na Federaciju i državu BiH stoga je posve realna. Situacija se može stabilizirati prihvaćanjem izmjena Izbornog zakona koje će zajamčiti da svaki od tri konstitutivna, ustavotvorna naroda bude u potpunosti predstavljen u institucijama vlasti“, ističe Milan Šutalo.
Komentirajući za Deutsche Welle krizu oko uspostave vlasti, novinar BH radija 1 Emil Karamatić kaže kako je moguće da Dragan Čović, koji je i u vrijeme „Hrvatske samouprave“ djelovao iz sjene (Čović je tada bio federalni ministar finansija), odgovornost za krizu sada prebaci na političke protivnike unutar HDZ-a „isturajući ih u prvi plan“ i prepuštajući ih nemilosti međunarodne zajednice. „Ovdje nije niti može postojati pitanje zašto su Bošnjaci izabrali Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. Ključ je u tome zašto Hrvati nisu izabrali hrvatskog člana Predsjedništva po njihovoj volji, makar to bio i Čović. Da su htjeli, hrvatski glasači su lako mogli preglasati bošnjačke, ali nisu izašli na izbore“, kaže Karamatić.
Čović, Dodik i ruski kapital za mostarski Aluminij
Na krizu oko uspostave vlasti u BiH nisu imuni ni u Hrvatskoj. U prvim reakcijama, hrvatski premijer Andrej Plenković je poručio da izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH „nije dobar scenarij ni za hrvatski narod ni za BiH“. Ipak, pozdravio je održavanje općih izbora u BiH i čestitao svima koji su izabrani na različitim nivoima vlasti, naglašavajući da će Zagreb nastaviti dobru saradnju sa bh. institucijama, zalažući se za poštivanje principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda. Međutim, u nedavnom obraćanju čelnicima Evropske unije (EU) kazao je da je izborom Željka Komšića „izigran duh Daytonskog sporazuma", što je naišlo na negodovanje u BiH.
Ivo Komšić pojašnjava da lideri HDZ-a Hrvatske imaju svoje razloge za miješanje u unutrašnje stvari BiH, jer je Čovićev HDZ „njihova ekspozitura u BiH“. „I Dragan Čović je 2014. godine izabran u Predsjedništvo po istim izbornim pravilima, ali to Plenkoviću nije smetalo“, kaže Komšić. On ističe da su Čović i HDZ uz Plenkovićevo lobiranje u EU „potrošili četiri godine mandata“ kako bi osigurali monopol na vlast formiranjem posebne izborne jedinice u BiH „što je put do trećeg entiteta“. Komšić također kritikuje Plenkovića što je evropskim kolegama prešutio detalje o savezništvu Dragana Čovića i Milorada Dodika, koje bi trebalo osigurati i ulazak ruskog kapitala u mostarski Aluminij.