Motiv je da odavde uspijemo u inostranstvu

To što je završio Elektrotehnički fakultet moglo bi da mu bude sigurna karta za rad u nekoj od evropskih ili svetskih firmi, ali Vladan Trkulja iz Niša je ostao u svom gradu. Okupio je tim s kojim digitalizije kulturno i istorijsko nasljeđe. U toj digitalizaciji, uglavnom se vezuju za istorijske spomenike iz 18. ili 19. vijeka, kao što je niška tvrđava.

Neobično razgledanje tvrđave

„Zamislite da se nekim slučajem nađete u Nišu, uđete u nišku tvrđavu, u objekat gdje je kapija i stavite VR naočare. Vi se od tog trenutka nalazite u 19. vijeku i u kočijama prolazite ulicama tadašnje niške tvrđave i vidite oko sebe objekte i ljude iz tog vremena", priča Vladan.

Za to mu je, kaže, potrebno više vještina. Da bude i modelar i programer, da umije to da upakuje u jedno, a isto tako da bude i istraživač, iako je za cijeli poduhvat bila neophodna saradnja sa istoričarima, arhitektama, različitim institucijama iz struke. Dok objašnjava kako izgleda njegova digitalizovana tvrđava iz tog vremena, potpuno je jasno da ga osim programiranja opčinjava i istorija.

„Bilo je dosta dućana, dosta radionica, tako da o svakom detalju vodimo dosta računa. Isto tako i čitamo, iz nekih knjiga nalazimo podatke na koje se pozivamo u samoj sceni", kaže Vladan i dodaje da je ova digitalizacija „patriotski" projekat koji će ostati gradu na korištenje. Dodatno, i kolege koje će ubuduće praviti slične stvari, uvijek će moći da se oslone na već urađeno.

Zajednički poduhvat grada i fakulteta

Grad i Elektronski fakultet u Nišu zajedno su osnovali Startap centar gdje Vladan zajedno sa svojim timom ima svu potrebnu podršku za rad. Njegova firma „Sanatec7" je jedna od 13 firmi koja radi iz centra za inovativno preduzetništvo mladih.

„To je poslovno tehnološki inkubator čija je funkcija da mladim ljudima koji imaju ideje omogući da ne razmišljaju ni o čemu drugom, osim o razvoju tih ideja, kako bi napredovali i kako bi posao za koji su se školovali i koji vole da rade, radili odavde, a ne putovali za to u inostranstvo", kaže direktor Startap centra Miloš Grozdanović.

U ovom centru se ne nalaze samo firme vezane za programiranje i IT industriju, već se bave i drugim oblastima kao što su poljoprivreda, 3D modelarstvo ili gejming. Grozdanović kaže da je jedino važno da imaju veze sa naprednim tehnologijama.

„Jedna firma je iz domena poljoprivrede, „Masac Solution" koja radi na razvoju automatizovanih košnica koje će obavještavati pčelare kada i u kom periodu šta treba da urade. Dakle, nekom ko se ozbiljno bavi pčelarstvom i ima na primjer 100 košnica, mašina napredne tehnologije će mu signalizirati kada u kojoj košnici šta treba da uradi. Tako će i skratiti vrijeme i poboljšati rad", objašnjava važnost ovakog centra direktor Grozdanović.

Šta je potrebno za osnivanje startap centra?

U Srbiji je posljednjih godina osnovano više Startap centara, a samo je ovog ljeta otvoreno 8 novih centara u različitim gradovima. Pored toga, tu su različiti Habovi, klasteri, cooworking prostori, i svi rade punom parom. Za razliku od ovakvih prostora, za startap centre potrebno je ispuniti i određene uslove.

„U Nišu je razvijena IT zajednica, postoji 5 sličnih prostora kao što je naš. Međutim, mi smo klasični poslovno – tehnološki inkubator i potrebno je ispuniti uslove javnog poziva. Mi sklapamo sa našim stanarima dvogodišnje ugovore koji se dijele na tri perioda od 8 meseci. Prvih 8 mjeseci, sve usluge koje im pružamo su besplatne, u drugih 8 mjeseci plaćaju 10 evra po zaposlenom, dok u posljednjih 8 plaćaju 20 evra po zaposlenom", objašnjava direktor i kaže da za ovaj novac dobijaju pravnu, ekonomsku i bussines development pomoć kako bi što više napredovali. Takođe, dobijaju i mogućnost umrežavanja sa sličnim firmama iz Evrope, i na taj način imaju šansu da dobiju i evropske donacije.

Šta će biti nakon te dvije godine i kako zarađuju dok su pod okriljem Startapa? Grozdanović kaže da se smatra da će oni nakon isteka ugovora biti osposobljeni da sami nastave poslovanje i izađu na tržište. Napominje i da će naredne godine biti otvoren i Naučno-tehnološki park što će vjerovatno najinovativnijma stvoriti mogućnost da se odatle bave istraživanjem ili razvojem. Što se tiče zarade, firme se same snalaze za novac. Neki su dobili sredstva od Inovacionog fonda, neke pomoć grada ili države, dok su neki pronašli investitore koji ulažu u njihov proizvod, a dio je pronašao i strane poslodavce.

„Sa tri stanara smo zajedno napravili projekat od koga će oni dobiti određena sredstva. Generalno, ne postoji jedinstvena matrica, već primjenjujemo sve razvojne metode kako bi pospješili napredak.

U Srbiji 200 do 400 startap kompanija

Prema podacima Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj, u Srbiji posluje između 200 i 400 startap kompanija. Poređenja radi, Tel Aviv sa približnim brojem stanovika godišnje osniva 1.300 startap kompanija. Ministar bez portfelja Nenad Popović izjavio je nedavno da je izvoz IT sektora Srbije prošle godine vrijedio 1.15 milijardi evra.

To je ujedno i cilj mladih iz Startap centra u Nišu. Vladan Trkulja s početka priče kaže da je njegov motiv napraviti nešto domaće što će biti primjenjivo u cijelom svijetu, umjesto da ode negdje, uči drugi jezik i ispočetka gradi karijeru.

U isto vjeruje i njegov komšija i, jedan od stanara Startap centra, Mihajlo Đokić. Sa svojih 27 godina rukovodi timom „Software wolf" sa kojim pravi igre za virtuelnu realnost. On je art direktor i bavi se 3D grafikom, kreiranjem VR sadržaja pretežno u gejmerskoj industriji, ali takođe sa timom kreira i veoma kompleksne VR ture i prezentacije za kompanije.

„Dobar je marketinški potez da se kompanija pokaže na svojim „eventima", i imamo dosta klijenata koji žele da prikažu nešto kroz virtuelnu realnost. Radili smo za „Doritos", za „Lacoste", za „Ferari" satove i još neke manje ili veće kompanije.

Svjestan da sa svojim znanjem može da radi sa bilo koje tačke na planeti, Mihajlo je ipak zadovoljan što može iz svog grada sa izabranim timom da radi na razvijanju zajedničke ideje. Uz osmjeh kaže da nije planirao da ode iz zemlje, jer vjeruje u ono što radi sada. Eventualno turistički.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android