Može li Ukrajina pod opsadom ući u NATO?

NATO je od 2008. obećavao da će Ukrajina jednog dana postati članica ovog vojnog saveza. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se više puta, bezuspješno, zalagao za ažurirano obećanje da će Kijev moći da se pridruži NATO-u, kada se rat završi.Vojni povjesničar R

- pročitajte i ovo:  Reisner: Zapad uljepšava rat u Ukrajini

Sada je bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji je skoro cijelu jednu deceniju bio plaćeni savjetnik ukrajinskih političara, izašao u javnost s prijedlogom na koji mnogi posmatrači odmahuju glavom.

Kako se ne nazire kraj rata, Rasmusen kaže da bi alijansa ipak trebala ponuditi Ukrajini članstvo bez vraćanja Krima, Donbasa i drugih teritorija, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin nezakonito anektirao. Rasmusen tvrdi da bi pokrivanje Ukrajine članom 5, koji članicama NATO-a daje kolektivne sigurnosne garancije, odvratilo Putina od pokušaja da zauzme dodatne ukrajinske teritorije.

Međutim, čak i za one lidere, koji snažno zagovaraju brzi pristup Ukrajine NATO-u,  Rasmussenova formula je neprihvatljiva.  Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis ne želi razmatrati čak ni opciju prekida vatre s Putinom, nazivajući tu ideju "sramnom".

"Svaka vrsta pregovora je uvod u Dan pobjede u Moskvi", rekao je on na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak i dodao: "Davanje teritorije je u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Teritorijalni integritet je nešto što mora biti sveto."

Protiv „kompromisa sa zlom"

U razgovoru za DW ukrajinski parlamentarac Andrii Osadchuk (Osadčuk) kaže da to nije opcija koja bi bila dobra za Ukrajinu. "Svaki prekid vatre, bilo kakvo zamrzavanje sukoba, svaki kompromis sa zlom samo će dati vremena Rusiji da ponovo napuni baterije", rekao je on, postavljajući pitanje da li bi NATO uopće razmatrao učlanjenje zemlje, koja nema potpunu kontrolu nad svojom teritorijom.

Osadchuk također vjeruje i da bi Rusija odbacila takav prijedlog i ostala pri svojim apetitima usmjerenim na veće dobitke. "Oni još uvijek vjeruju da mogu polako progutati cijelu Ukrajinu, poput neke velike zmije", ističe Osadchuk. „Samo nedostatak spremnosti Zapada da se bori — ne za Ukrajinu, već za sebe— daje svim tim 'stručnjacima' osnove za takve 'nevjerovatne' ideje, koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću".

Probni balon?

Ovo nije prvi put da se pojavila ovakva ideja. Na konferenciji u Norveškoj u avgustu je Stian Jensen, šef kabineta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, sugerirao da bi jedan od mogućih ishoda mogao biti ​​da Ukrajina odustane od dijela svoje teritorije u zamjenu za članstvo u NATO-u.

Kada su ovi komentari, izvorno na norveškom, dospjeli u međunarodnu štampu, odmah je došlo do negodovanja kako Kijeva tako i jednog broja ukrajinskih saveznika. U roku od 24 sata Stoltenberg je morao potvrditi da NATO podržava Ukrajinu kako bi povratila svoj teritorijalni integritet; Stian Jensen je morao izjaviti da se pogrešno izrazio.

Šta sa krilaticom 'Krim je Ukrajina'?

Analitičar Edward Hunter Christie, bivši ekonomista za pitanja odbrane u NATO-u, kaže da je ovo samo jedan primjer po pitanju grešaka koje se prave prema Ukrajini - ne samo riječima, već i postupcima.

"Postoji  jaz između zvaničnih stavova koji izražavaju idealan ishod rata u Ukrajini, odnosno vraćanja pod kontrolu cijele njene teritorije i aktuelnog nivoa pomoći  - posebno vojne - koju su saveznici spremni dati", kaže Hunter Christie za DW. „Prilično je neobično i, da budem otvoren, bizarno što mi i naša diplomatija zastupamo stav da je Krim Ukrajina i da Ukrajina ima pravo da povrati cijelu svoju teritoriju a u isto vrijeme stalno odbijamo da Ukrajincima damo oružje većeg dometa. Njima je  potreban čitav arsenal oružja  kako bi imali stvarnu šansu da promijene stanje na terenu i tada možemo vidjeti kuda vodi diplomatija."

Analitičari: Najprije tenkovi, onda razgovori

Bruno Lete iz njemačkog Marshallovog fonda je isto tako zbunjen i pita se vjeruje li Rasmussen da bi sigurnosne garancije funkcionirale za Ukrajinu. "Kako ćete odvratiti Rusiju od napada na Ukrajinu, kada Ukrajina bude unutar NATO-a? Znači li to da će NATO morati poslati kopnene trupe  u tu zemlju? Da li to znači da trebamo razmišljati o multinacionalnoj brigadi za Ukrajinu, sličnoj onoj koja je sada uspostavljena na Baltiku?"

Lete se slaže sa Hanterom Kristijem da put ka miru vodi kroz vojnu nadmoć Kijeva. "Tek tada će Ukrajina moći pregovarati o sporazumu, koji neće ići na njenu štetu", rekao je ekspert iz njemačkog Marshallovog fonda.

Bez obzira na činjenicu što prijedlog dolazi od nekoga (Rasmusena) ko nije u NATO-a, "ne može se poreći da je ova opcija dio paketa ideja, o kojima alijansa raspravlja. Mislim da je i NATO sve više pod stresom da ispuni svoje obećanje, dato Ukrajini 2008. - da će ona jednog dana postati članica NATO-a", kaže Lete. Dodaje međutim kako Rasmusenov recept „ne bi bio ni pobjeda Kijeva, niti pobjeda Zapada".

S druge strane, Hunter Christie naglašava da se NATO obavezao da će pomoći u ponovnoj uspostavi punog teritorijalnog integriteta Ukrajine. I strateški i vojno i pravno i zbog međunarodnog ugleda i prestiža alijanse, moramo ići do kraja", naglasio je on.

No, s obzirom na sve više signala da podrška ukrajinskoj borbi blijedi, možda će, koliko god to sada neugodno zvučalo, predsjednik Zelenski morati razmotriti da se odrekne dijelova svoje zemlje i nazove to „mirovnim dealom".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu