"Mučena sve dok nije izgubila dijete"

"Mučena sve dok nije izgubila dijete", naslov je online članka u švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ) povodom izvještaja Amnesty Internationala (AI) da mnoge žene, koje su tijekom proteklog rata u BiH silovane i mučene, još uvijek čekaju na pravdu. "Prema navodima Njemačkog društva za vanjsku politiku, tada je silovano od 20.000 do 50.000 djevojaka i žena. Bh. vlada je 2010. obećala pokrenuti 'Državni program za žrtve seksualnog nasilja počinjenog tijekom i poslije rata'. Ali taj program, kako se navodi u izvještaju AI-a, još uvijek nije izrađen, a kamoli proveden; brojni počinitelji se i dalje kreću nekažnjeno. Od desetina tisuća slučajeva silovanja u ratu, dosad se manje od 40 njih našlo pred Tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu ili pred nacionalnim sudovima u Bosni i Hercegovini", piše NZZ navodeći i primjer jedne žene koju Amnesty International spominje. Radi se o anonimnoj ženi iz sela u blizini Zvornika, koja se u izvještaju navodi tek inicijalom "L.".

Sin ubijen, ona mučena u bolnici i silovana u logorima

"Kad je počeo rat bila je trudna i imala jednogodišnjeg sina. Njezin suprug je radio u Hrvatskoj. Kad su selo zauzele paravojne srpske jedinice, pobjegla je i skrivala se zajedno s drugim seljanima u šumi. Iscrpljeni i promrzli, ove izbjeglice su se odlučile bježati dalje kako bi pronašli utočište u Tuzli. L. je bila previše iscrpljena da bi s ostalim seljanima mogla brzo napredovati te je sa svojim djetetom ostala u šumi. Kad se probudila, bila je u jednoj bolnici okružena srpskim vojnicima. Rečeno joj je da je njezin sin umro. Do danas nije saznala kako je umro. Usto je tada bila u osmom mjesecu trudnoće. No, vojnici u bolnici su ženu toliko mučili da je izgubila i dijete s kojim je bila trudna. U logorima za zatočenike u Zvorniku i Bijeljini je, osim toga, poslije višestruko silovana. U okviru razmjene zatvorenika je oslobođena. Uspjela je doći do Tuzle, gdje otada živi sa svojim suprugom", prenosi priču ove žrtve NZZ.

"I Mađarska sada ima jednog Guttenberga"

Listovi na njemačkom jeziku se opširno osvrću i na jučerašnju (29.03.) odluku Senata Sveučilišta Semmelweis u Budimpešti o oduzimanju doktorske titule mađarskom predsjedniku Pálu Schmittu zbog plagijata. Online izdanje Kuriera u članku "I Mađarska sada ima jednog Guttenberga" pojašnjava da je Schmittov doktorski rad "Analiza programa novovjekovnih olimpijskih igara" prije dvadeset godina ocijenjen sa "summa cum laude", ali da se disertacija predsjednika i bivšeg profesionalnog sportaša, koji je na Olimpijadi 1968. i 1972. osvojio zlato u mačevanju, velikim dijelom ispostavila kao plagijat. "180 od ukupno 250 stranica prepisane su iz djela bugarskog znanstvenika Nikolaja Georgijeva", piše Kurier. Austrijski list Die Presse dodaje da je usto i 17 stranica iz Schmittove disertacije "u potpunosti" prepisano iz jednog rada Nijemca Klausa Heinemanna. Die Presse dodaje međutim da je istražno povjerenstvo Sveučilišta obrazložilo da to nije Schmittova krivnja, nego samog sveučilišta jer Schmitt "nije upozoren na to da njegov doktorski rad nije u skladu s propisima."

Dodatni udarac za Orbánovu vladu

Stoga je mađarski predsjednik odlučno i odbio pozive za ostavkom, prenose ove dva lista. "I ne pomišlja na to, poručio je - i svojim ponašanjem ujedno podsjetio na bivšeg njemačkog ministra obrane Karl-Theodora zu Guttenberga, koji je nakon upornog odbijanja, na koncu ipak dao ostavku, kad je to plagijatoru oduzeta doktorska titula. Iz vladajuće desno-konzervativne stranke FIDESZ su sve glasniji prigovori protiv šefa države, kojega su oni i postavili. Premijer Orbán naprotiv ističe da se mora poštovati imunitet predsjednika", piše Kurier.

"No kako god", dodaje Die Presse, "ta akademska afera je još jedan udarac za Orbánovu vladu, koja je ionako snažno uzdrmana zbog EU sankcija. Aferu oko plagijata je već u siječnju pokrenulo online izdanje lijevo-liberalnog tjednika 'hvg'. Prema navodima hvg-a, Schmitt je pored 180 stranica iz Georgijevog rada i 17 stranica iz Heinemannovog, prepisao još deset stranica iz jedne brošure Međunarodnog olimpijskog odbora. Time je ukupno prepisao 94,6 posto u svojoj disertaciji, prema navodima hvg-a", piše Die Presse.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose