1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Najteži sarajevski dan

Samir Huseinović 5. februar 2009

5. februara 1994., Vojska Republike Srpske ubila je na tržnici Markale 67 i ranila više od 140 civila. Sarajevo ovaj datum obilježava i kao dan sjećanja na sve građane koje su snage "bosanskih Srba" ubile tokom rata.

https://p.dw.com/p/GnQR
Artiljerijski napad na Markale bio je jedan od najstrašnijih događaja u ratnom SarajevuFoto: dpa

Granata je eksplodirala na glavnoj gradskoj tržnici oko 12.30 minuta. Radio-televizijske ekipe zabilježile su slike iskasapljenih tijela i vapaje za pomoć ranjenih. Pretresno vijeće Haškog suda je na osnovu izvještaja komisija i analiza vještaka zaključilo da je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske na području sela Mrkovići.

Glavni grad Bosne i Hercegovine je tokom cijelog rata bio izložen blokadi, granatiranju i snajperskoj vatri Vojske Republike Srpske, prvenstveno Sarajevsko-romanijskog korpusa. Komandant ovog korpusa Stanislav Galić u Njemačkoj izdržava kaznu doživotnog zatvora. Osuđen je za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata. U presudi se, između ostalog, navodi da je Galić odgovoran i za granatiranje tržnice Markale 5. februara 1994. godine.

der bosnisch-serbische Ex-General Stanislav Galic vor dem Kriegsverbrechertribunal in Den Haag
Stanislav Galić, koji izdržava kaznu u Njemačkoj, odgovoran je za zločin na MarkalamaFoto: AP

Opsada dokaz genocidnih namjera

Rezultati Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava poslužili su Haškom sudu kao naučni temelj za dokazni postupak u procesu protiv Stanislava Galića. Direktor Instituta dr. Smail Čekić i sam je svjedočio u tom procesu.

"Opsada i široka kampanja zločinačkog divljanja po civilima i civilnim objektima glavnog grada Republike BiH, nezapamćena je u historiji savremenog čovječanstva", naglašava dr. Čekić. "Staviti i držati grad u opsadi, onemogućiti mu normalno snabdijevanje hranom, vodom energentima i lijekovima i danonoćno granatama, snajperima i drugim oruđima ubijati i ranjavati nezaštićene civile, predstavlja potpuno očigledan i jasan dokaz genocidne namjere koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija osudila još prije 60 godina", kaže dr. Smail Čekić.

Artillerieangriff 1995 auf Marktplatz in Sarajevo
Pripadnici UN-a nakon napada na MarkaleFoto: dpa

Nikome se ne ponovilo

15 godina poslije, građani Sarajeva sjećaju se masakra na Markalama: "Pogotovo oni koji su tada izgubili svoje najbliže i ne daj bože da se ponovi više ikome", kaže građanka Sarajeva. 5. februara 94., vijest o masakru prenijeli su svi značajniji mediji. "Ja sam vidio na CNN-u kad je taj masakr bio, jer inače živim u Kanadi, ali vidio sam sve što se desilo", ističe naš sagovornik. Zločina koji je počinjen na sarajevskoj gradskoj tržnici svjesni su i mladi. "Gledao sam slike, čuo sam priče... premal sam bio da bih se sjećao", govori mladi Sarajlija.

Vojska Republike Srpske i nakon Markala nastavila je sa granatiranjem Sarajeva, a posljednji veliki masakr nad sarajevskim civilima počinila je pred kraj rata, 28. avgusta 1995. godine. U Sarajevu je tokom opsade ubijeno oko 10 hiljada ljudi.