Napad u srcu Istanbula

DW: Kakvo je raspoloženje u Istanbulu?

Kristijan Brakel: Raspoloženje je loše već posljednjih nekoliko dana. Sada, nakon najnovijeg napada, ljudi su još više zabrinuti. Čak i ako je mala vjerovatnoća da čovjek i sam bude žrtva, mjesto ovog napada je posebno: svi mi u Istanbulu smo prolazili tom ulicom.

Da li su ljudi u Turskoj uplašeni?

To je teško odgovoriti. Istanbul je veliki grad sa 16 do 20 miliona stanovnika. To znači da je vjerovatnoća da budete žrtva takvog napada veoma mala. Ali, naravno, strah raste sa brojem napada, prije svega kod ljudi koji idu na masovne manifestacije i demonstracije.

Da li turske snage bezbjednosti imaju situacija pod kontrolom?

Gledajući iz mog ugla, mislim da je dugo vremena malo rađeno na tome. U centru Istanbula policija je bila angžovana da spriječi ljude da demonstriraju. Međutim, poslije napada u januaru, u kojem su stradali njemački turisti, uočljiva je bila promjena. Iznad svega, pooštrene su bezbjednosne kontrole na aerodromima i u podzemnoj željeznici. Ove mjere su veoma slične onima koje znamo iz evropskih prijestonica. Apsolutna sigurnost nije moguća.

Da li u ovom trenutku možete da pretpostavite ko stoji iza napada?

Postoje tri opcije koje dolaze u obzir. To je Islamska država, koja kao mete uglavnom ima turističke destinacije. Ulica Istiklal, mjesto današnjeg napada je obavezni dio programa za sve turiste. S druge strane, protiv ove opcije govori to što je ovaj napad je izveden amaterski. U večernjim satima su mogli da pogode mnogo više ljudi.

Druga opcija je PKK i pridružene kurdske organizacije kao Sokolovi slobode. Oni su bili odgovorni za napade u Ankari. U korist ove opcije govori činjenica da u ponedjeljak počinje Nevroz, kurdska Nova godina i vrijeme političkih skupova i ekstremnih napetosti. PKK je takođe najavila planove da napade proširi na cijelu Tursku. Protiv ove opcije, međutim, govori da su napadi ovih grupa upereni protiv snaga bezbjednosti. Poslije napada u Ankara je u medijima isticano da su meta bile policijske snage, a da su civilne žrtve manje više kolateralna šteta.

Treća opcija su ljevičarski ekstremisti. Za ovu opciju govori to što napade ove grupe često sprovode veoma mladi, neobučeni ljudi. Protiv ove opcije govori što su mete ove grupe turske snage bezbjednosti ili strana predstavništva.

S obzirom na nestabilnu situaciju u Turskoj: Da li bi EU trebalo da preispita svoj stav prema Turskoj po pitanju izbjeglica?

Mislim da treba praviti razliku. U vezi sa sporazumom sa Turskom ima veoma mnogo pitanja. U ta pitanja spadaju i prava izbjeglica i evropsko pravo koje se tiče azila. Ne vidim tu vezu sa takvim napadima. Međutim, ako bezbjednosna situacija u Turskoj nastavi da se pogoršava, EU bi trebalo da preispita svoj stav. Sada je veoma važno da se Turskoj jasno stavi do znanja da turska država i PKK moraju da se vrate mirovnom procesu.

Kristijan Brakel je stručnjak za Bliski i Srednji istok i trenutno šef kancelarije Fondacije Hajnrih Bel u Istanbulu.