Nastava za ukrajinsku djecu-izbjeglice

Na željezničke stanice u Berlinu i Kelnu svakodnevno dolaze maloljetne izbjeglice, koje su same doputovale iz Ukrajine. Nakon što vozovi napuste stanice, volonteri ih pronalaze na peronima, potištene i dezorijentisane. Često u rukama drže plišanu životinju. Polovina svih ukrajinskih izbjeglica, koja stižu u Njemačku su, kako se procjenjuje, deca školskog uzrasta. Iz školskih klupa u izbjeglištvo: životi te djece promijenili su se na brutalan način.

- pročitajte i ovo:  U Njemačku stiglo skoro 123.000 izbjeglica iz Ukrajine

Budućnost za najnemoćnije žrtve rata

Njemačke savezne pokrajine, opštine i škole spremne su da se pobrinu da najnemoćnije žrtve ratnog ludila imaju budućnost. To je pokušaj da se njihova sudbina učini podnošljivijom, da im se da perspektiva. A pomoć je potrebna mnogima: „Savezne pokrajine primjećuju da je priliv izbjeglica daleko veći nego što se prvobitno pretpostavljalo. Sada se ispituje u kojim školama i na kojim mjestima postoje mogućnosti da se obezbijede prostorije. Gdje imamo nastavnike koji su recimo specijalizovani za njemački kao strani ili kao drugi jezik“, kaže za DW Udo Bekman, predsjednik Saveza za obrazovanje i vaspitanje (VBE).

Ali nakon više od dvije godine korona pandemije, koja je njemački obrazovni sistem dovela do samih granica a djelimično i preko granica strukturalne otpornosti, mnogi nastavnici su iscrpljeni i na ivici svojih snaga.

- pročitajte i ovo:  Ukrajina: Izbjeglice na meti kriminalnih bandi?

Na bolovanju rekordno mnogo nastavnika

Još prije pandemije mnoge škole su imale problem sa nedostatkom nastavnika. Sa korona-virusom situacija se pogoršala zbog dodatnih izostanaka zbog bolesti. Sada je izazov dvostruki, „sa nedovoljno osoblja istovremeno moramo da se pobrinemo i za djecu izbjeglice, opisuje trenutno stanje šef VBE Bekman.

Savez njemačkih nastavnika čak upozorava da je trenutni broj bolovanja viši nego ikada tokom pandemije. „Procjenjujemo da je oko deset odsto nastavnika spriječeno da radi prije svega zbog bolesti. Ne samo zbog korone. Ima i drugih razloga za odsustvo, ali obično je to manje od polovine, kaže za DW predsjednik Saveza njemačkih nastavnika Hajnc-Peter Majdinger.

Po svoj prilici, predstoji i još jedan, vjerovatno teži izazov. Mnoga djeca izbjeglice vidjela su strah u očima svojih roditelja, vjerovatno su traumatizovana i potrebna im je intenzivna podrška. „Iza njih je bjekstvo iz zemlje koje je trajalo mnogo, mnogo sati i dana. Vjerovatno su morali da se oproste od svojih očeva. Možda su doživjeli bombardovanje svojih kuća“, kaže za DW Anja Benzinger-Štolce iz Sindikata za obrazovanje i nauku (GEW).

- pročitajte i ovo:  Sumnjive ponude smještaja mladim Ukrajinkama

Psihološka pomoć za traumatizovanu djecu

Ta iskustva prije ili kasnije mogu da dovedu do trauma kod djece i mladih, ali to oni ne bi trebalo da nose sa sobom. „Zato im je potrebna stručna podrška, direktno od školskih psihologa ili od nastavnika koji su za to obučeni“, kaže Benzinger-Štolce. Nastavnici bi onda morali da odluče kako da se nose sa situacijom i da li treba da potraže dodatnu pomoć.

S obzirom na složenost situacije, na Konferenciji ministara obrazovanja prije nekoliko dana je odlučeno da se formira radna grupa za koordinaciju i jedno centralno mjesto, kojem svi mogu da se obrate. Kako se navodi, učenice i učenici bi trebalo u školama da budu dočekani „nebirokratski“. Savezna ministarka obrazovanja Betina Štark-Vacinger predlaže da se nastavnicama i nastavnicima koji su izbjegli iz Ukrajine omogući da rade u školama i vrtićima u Njemačkoj, kako bi se donekle ublažio problem sa nedostatkom osoblja. „Potrebno je brzo rješenje“, naglašava ministarka.

- pročitajte i ovo:  Izbjeglice iz Ukrajine nepoželjne u Velikoj Britaniji

Pomoć penzionisanog nastavnog osoblja

Međutim, za sada niko ne može da procijeni koliko nastavnica i nastavnika ima među izbjeglicama i koliko njih može biti uključeno i školski rad zbog svojih kvalifikacija. Predsjednik Saveza njemačkih nastavnika Majdinger je skeptičan: „To će biti samo kap na užarenom kamenu, a ne ključ za rješenje problema.“ Veću pomoć Majdinger očekuje od „velikog broja penzionisanih nastavnika, koji su do sada odbijali ponovo da se angažuju, ali s obzirom na ovu humanitarnu katastrofu, mnogi kažu da bi to sada učinili“.

Brigu za djecu izbjeglice Majdinger vidi kao „nacionalni izazov“ koji ne može da se savlada bez pomoći države. „Mi u Savezu njemačkih nastavnika očekujemo da će svim pokrajinama biti obezbijeđena dodatna finansijska sredstva za zapošljavanje nastavnika, kao i za određene posebne mjere.“

Uz to, Njemačka bi mogla da iskoristi iskustva sakupljena tokom dolaska velikog broja izbjeglica iz Sirije 2015/16. godine. U mnogim dijelovima zemlje tada su formirani takozvani razredi dobrodošlice i odjeljenja za učenje jezika. „Te osnovne strukture mogu brzo da se reaktiviraju“, uvjeren je Udo Bekman iz Saveza za obrazovanje i vaspitanje (VBE). Berlin, recimo, planira formiranje 50 razreda dobrodošlioce za mlade od 16 godina, koji su pobjegli od rata u Ukrajini.

Povratak kulture dobrodošlice

Ali mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena: Koliko djece izbjeglica će još doći? Desetene hiljada? Ili više stotina hiljada? Još jedan faktor neizvjesnosti je i pitanje koliko njih će u zemlji ostati? Hoće li se obistiniti nade ukrajinskih izbjegličkih porodica, da je riječ samo o privremenom boravku i da će ponovo moći da se vrate u svoju zemlju? Ili Njemačka treba da se pripremi na njihov duži ili čak trajni ostanak u zemlji?

Ono što je sigurno, to je velika spremnost civilnog društva da pomogne. Njemačka slavi povratak kulture dobrodošlice. „Imam utisak da postoji velika solidarnost. Jako mnogo ljudi izlazi na ulice i protestuje protiv rata. Mnogi pomažu na veoma konkretan način“, kaže Anja Benzinger-Štolce iz Sindikata za obrazovanje i nauku (GEW).

Ali, s obzirom na preopterećen obrazovni sistem, izjava bivšeg njemačkog predsjednika Jaohima Gauka tokom migrantske krize 2015. godine još uvijek je aktuelna: „Naše srce je veliko, ali naše mogućnosti su ograničene.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu