NATO: postrojavanje trupa na istoku Europe

General major Bundeswehra Josef Blotz to naziva "logističkom velikom operacijom". U njemačkom Bremerhavenu aktualno tri teretna broda mornarice SAD-a iskrcava oružje i opremu tenkovske brigade 4. američke pješadijske divizije. Ukupno 900 teretnih vagona, koji su zajedno dugi 14 kilometara, narednih dana će preko sjeverne Njemačke taj vojni tovar voziti u Poljsku, usto dolaze brojne kolone kamiona šlepera.

Operacija "Atlantic Resolve" je znak konstantnog angažmana SAD-a za Europu u cilju stabilizacije mira, navodi Timothy McGuire, zamjenik glavnog zapovjednika američke kopnenih postrojbi u Europi, stacioniranih upravo u Bremerhavenu. Vlada SAD-a je protekle godine najavila da će trajno poslati još jednu borbenu brigadu u Europu. Predsjednik Barack Obama želi prije svega Poljake, Estonce, Latvijce i Litvance uvjeriti u to da su Sjedinjene Američke Države vojno na njihovoj strani. Te zemlje to rado i čuju, jer smatraju da su ugrožene zbog ruske agresije u Ukrajini. Istovremeno su, kako se navodi u tim zemljama, za vrijeme izborne kampanje od budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa mogli čuti sumnju u bezuvjetnu američku savezničku vjernost.

Amerikanci su dio jedne veće NATO-ove strategije. Od ove godine Sjevernoatlantski savez namjerava u Poljskoj i tri baltičke zemlje stacionirati četiri multinacionalne borbene postrojbe s oko tisuću vojnika u svakoj. Temelj tomu čini odluka donesena prošlog ljeta na summitu NATO-a u Varšavi. I stacioniranje jednog njemačkog bataljuna od oko 500 vojnika u Litvi je dio strategije povećanja prisutnosti NATO-a na istoku Europe. Njemački vojnici će biti stacionirani u jednom uskom kopnenom koridoru koji povezuje Poljsku i Litvu i koji važi kao NATO-ova Ahilova peta u slučaju eventualne obrane baltičkih zemalja. 

Zveckanje oružjem ili defenzivno osiguravanje mira?

Politički sukobi oko naoružavanja NATO-a na istoku Europe su tijekom summita u Varšavi dosegnuli vrhunac. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je tada govorio o "zveckanju oružjem i ratnoj galami" i žestoko je kritiziran zbog stava koji je navodno prijateljski orijentiran prema Rusiji. Premještanjem američkih trupa taj spor ulazi u novu fazu. Sabine Lösing iz kluba zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu čak upozorava: "To vojno postrojavanje bi se moglo vidjeti kao priprema za rat i moglo bi izazvati nevoljke protureakcije." Ali i unutar Njemačke su ti američki vojni transporti izazvali žestoke polemike. Dok jedni, poput socijaldemokratskog premijera pokrajine Brandenburg, koja graniči s Poljskom, ističe da tenkovi na granicama nikome neće pomoći, iz redova Kršćanskodemokratske unije (CDU) moglo se čuti kako se američke vojne radnje provode regularno u okviru ugovornih pravila NATO-a i na izrazitu želju Poljske.

Generalni tajnik NATO-a Jens Stolternberg je tu operaciju prije nekoliko dana također branio kao "defenzivnu" i obrazložio da se ona provodi kako bi se osigurao mir: "Nalazimo se u situaciji u kojoj se ruska strana intenzivno naoružava i pokazuje voljnom upotrijebiti silu protiv svog susjeda Ukrajine. Riječ je o ograničenoj, multinacionalnoj prisutnosti koja bi trebala pokazati da smo jedinstveni i da se pomažemo međusobno." Stoltenberg je također istaknuo da ne smatra da će se Sjedinjene Američke Države na čelu s Donaldom Trumpom udaljiti od europskih saveznika. Trump mu je, kako je rekao Stoltenberg, "kazao kako smatra da ima obvezu prema Sjevernoatlantskom savezu. Osim toga, Kongres SAD-a je upravo donio odluku o učetverostručenju proračuna za američku prisutnost u Europi. Stoga sam siguran da će se Sjedinjene Američke Države pridržavati svojih obveza." S druge strane, i Stoltenberg želi dijalog s Rusijom: "Zastrašivanje, obrana i dijalog nisu kontradiktorne stvari."

Baltik se u slučaju sukoba ne bi mogao obraniti

Jedna odlučujuća Stoltenbergova rečenica bi se, međutim, u istočnim NATO članicama mogla pobrinuti za probleme. On je, naime, kazao da Rusija ne predstavlja neposrednu opasnost za članice NATO-a, ali ujedno priznao da Sjevernoatlantski savez ima nekoliko tisuća stacioniranih vojnika, "u usporedbi s desecima tisuća ruskih vojnika". I upravo ti brojčani odnosi su, prema mišljenju vojnih stratega, problem. Jer, ukoliko Rusija bude htjela, ona bi zahvaljujući vojnoj nadmoći u regiji Istočne Europe makar tri baltičke NATO članice mogla bez problema zauzeti. Do tog rezultata dolaze zapadni obrambeni političari. U jednoj analizi američkog Think Thanka RAND se navodi da bi Rusija kopnenu poveznicu između Poljske i Baltika mogla lako staviti pod svoju kontrolu. Pješadija NATO-a "ne bi bila niti u stanju da se povuče. Ona bi na licu mjesta bila uništena." U analizi RAND-a se dodaje da bi u tom slučaju jedino preostala mogućnost ponovnog osvajanja Baltika, ali bi takvo što završilo "katastrofalno". Za stanovnike baltičkih zemalja takve analize nisu nimalo umirujuće.