Navaljnijevev tim predao listu osoba za sankcije EU-u
10. februar 2021Pristalice zatočenog ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog žele da zapadne zemlje posvete više pažnje njegovom trenutnom položaju. "Fond za borbu protiv korupcije" (FBK), čiji osnivač je Navaljni, poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, koji se nedavno vratio iz posjete Moskvi. DW je dobio kopije ovih pisama datiranih 3. februara.
Kao u pismu koje je prethodno upućeno američkom predsjedniku Joeu Bidenu, FBK sada poziva rukovodstvo EU-a da „uvede sankcije korumpiranim građanima Rusije bliskim predsjedniku Vladimiru Putinu". Na popisu se nalazi 35 imena, među kojima milijarderi Roman Abramovič i Ališer Usmanov, televizijski voditelj Vladimir Solovjev, generalni direktor prvog kanala ruske državne televizije Konstantin Ernst i nekoliko visokih ruskih dužnosnika, poput šefa Savezne istražne službe Aleksandra Bastrikina i šefa obavještajne službe za tuzemstvo FSB-a Aleksandra Bortnikova.
“Signal“ ne samo Putinovom najužem krugu
Ovaj spisak osoba za sankcije FBK-a podijeljen je u tri kategorije, izjavio je za DW izvršni direktor Fonda Vladimir Ašurkov. U prvoj grupi su, kako je rekao, bogati poslovni ljudi koji su bliski Putinu i njegovom najužem krugu. „U drugoj grupi su ljudi koji su uključeni u ograničavanje sloboda a u trećoj, oni koji su direktno uključeni u progon Alekseja Navaljnog," rekao je Ašurkov za DW.
Nevladina organizacija "Fond za borbu protiv korupcije", koju je rusko Ministarstvo pravde označilo kao "stranog agenta", poziva EU da zamrzne imovinu ljudi sa ove liste, onmogući im ulazak u EU i ograniči njihove poslovne mogućnosti sa evropskim kompanijama.
Prema riječima Ašurkova, sankcije bi trebale kazniti ili barem ograničiti prava osobama koje su umiješane u zločin. "Po mom mišljenju, još je važnije poslati signal svima onima koji su umiješani u korupciju, ali koji nisu na spisku 35 prioritetnih osoba, kako bi mogli razmisliti o tome“, rekao je Ašurkov.
Nema „patentnog recepta“ za oslobađanje Navaljnog
Ovaj saradnik Alekseja Navaljnog, koji živi u Londonu, svjestan je da nove sankcije Zapada neće nužno rezultirati njegovim puštanjem na slobodu. "Ne postoji patentni recept, odnosno, nema niza mjera Zapada ili opozicionih snaga u Rusiji koje bi osigurale puštanje Navaljnog", rekao je Ašurkov. Istovremeno je podcrtao da je „najvažnije ne šutjeti, već reagovati na ono što se događa u Rusiji".
Ali, prema njegovom mišljenju, sankcije protiv ključnih ličnosti "režima" mogle bi ubrzati početak političkih promjena u Rusiji. One bi se takođe mogle odraziti i na "procjene političkog rukovodstva zemlje". Ašurkov je siguran i da će Putin uzeti u obzir reakcije zapadnih zemalja na situaciju u kojoj se nalazi Navaljni: "On nije strateg, već taktičar i uvijek preračunava kakve bi mogle biti reakcije na presudu protiv Navaljnog u Rusiji. Ako nema reakcije, to znači da je sve u redu. A ako postoji reakcija, on će je uzeti u obzir.."
O novim sankcijama protiv ruskog rukovodstva u Evropskoj uniji se razgovaralo još od trovanja Alekseja Navaljnog 20. avgusta 2020. godine dok se na putu od Tomska ka Moskvi. Opozicioni političar je uhapšen na moskovskom aerodromu 17. januara 2021. prilikom ulaska u Rusiju, nakon okončanog liječenja u Njemačkoj. Okružni sud u ruskoj prijestonici je 2. februara njegovu uslovnu preinačio u zatvorsku kaznu.
Pri tome je riječ o slučaju "Yves Rocher": Navalny i njegov brat Oleg optuženi su da su prevarili rusku podružnicu francuskog kozmetičkog koncerna. No, Evropski sud za ljudska prava još je 2017. godine donio zaključak da je taj proces bio nepravedan i da je presuda ruskih sudaca bila proizvoljna.
Nakon najnovije posjete Rusiji, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell nije isključio sankcije protiv ruskog vodstva. Još tokom njegove posjete je bilo poznato da Rusija protjeruje diplomate iz Njemačke, Poljske i Švedske. Oni su, kako je stajalo u obrazloženju, učestvovali u nedozvoljenim protestima podrške Navaljnom. Kao odgovor na protjerivanje svojih diplomata, ove tri države EU-a su troje ruskih diplomata proglasile za "persone non grata".