1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nazire se kraj spora oko imena?

Thomas Rosner
15. decembar 2017

Skoplje i Atina trude se da pronađu rješenje u vezi sa imenom male balkanske države Makedonije. Ustupke bi prije svega trebalo da napravi jedna strana. Štampa već spominje ime: „Nova Makedonija“.

https://p.dw.com/p/2pQNq
Flaggen von Griechenland und Mazedonien
Foto: Colourbox

Veteran američke diplomatije Metju Nimec, već 23 godine pokušava da uspostavi dijalog između dva tvrdoglava balkanska susjeda. Naizgled beskrajna misija tog 78-godišnjaka sada bi ipak mogla da se privede kraju. Spor između Skoplja i Atine o imenu Makedonije „može i mora da se riješi sljedeće godine", nada se strpljivi posrednik UN-a skorom dogovoru svojih dugogodišnjih mušterija: uslovi za rješenje konflikta znatno su se „poboljšali", kako u Makedoniji, tako i Grčkoj.

Otkako je Makedonija 1991. godine proglasila nezavisnost, dva džangrizava susjeda su u klinču oko imena: iz straha zbog mogućih teritorijalnih pretenzija Skoplja, Atina hoće da primora susjeda na promjenu imena, ukazujući i grčku oblast Makedoniju.

Atina blokirala pristup Makedonije NATO

Pod pritiskom Atine i Brisela, Makedonija je još 1992. godine ustavom propisala da se u potpunosti odriče teritorijalnih pretenzija, a 1995. godine je sa zastave uklonila sunce Vergine na koje Grčka polaže pravo, zamijenivši ga stilizovanim suncem. Ali iako se zemlja zbog Atine od 1993. godine u međunarodnim organizacijama vodi pod nezgrapnim imenom „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija" (BJRM), nesrećni spor oko imena ostaje poput prokletstva u osjetljivom braku susjeda: pritom je Grčka kao članica Evropske unije i NATO u znatno boljoj poziciji.

Matthew Nimetz
Metju Nimec: Spor može i mora da se riješi sljedeće godineFoto: MIA

Nakon što je Atina 2008. godine iznenada blokirala tada očekivani pristup Makedonije NATO-u kao BJRM, odnosi su se znatno pogoršali. Pod vođstvom desničarsko-populističkog premijera Nikole Gruevskog, Makedonija je svjesno išla na politiku nacionalističkih provokacija. Ne samo što su aerodromi i auto-putevi nazvani po Aleksandru Velikom – što je izazvalo bijes Atine – već su i u Skoplju podignuti brojni spomenici antičkim junacima. Od tada susjedi komuniciraju prvenstveno preko protestnih nota: od 2014. pregovori o sporu oko imena praktično su obustavljeni.

Veće interesovanje Brisela i Vašingtona

Ali promjena vlasti u Skoplju i nova socijaldemokratska vlada premijera Zorana Zaeva, koja postoji od juna, uticali su na otopljavanje odnosa sa svim susjedima Makedonije. Istovremeno, nakon dugo vremena, kao da su i Brisel i Vašington ponovo počeli da se interesuju za labilnu multinacionalnu državu, zbog straha od sve većeg uticaja Moskve na Balkanu.

Ustupke bi morala da napravi prije svega Makedonija. Ali djeluje da je trenutak za postizanje kompromisa povoljan i na unutrašnjopolitičkom planu. Nakon debakla na lokalnim izborima u oktobru, opozicioni VMRO-DPMNE znatno je oslabljen – i potpuno zaokupljen borbom za nasljednika odbačenog lidera Nikole Gruevskog. S druge strane, novi premijer Zaev je ojačan, i pored tijesne parlamentarne većine: kooperativnim kursom razumijevanja sa susjedima, uspješno se i spoljnopolitički rasteretio za predstojeće finale u rješavanju spora oko imena sa Grčkom.

Mazedonien Skopje Statue von Alexander dem Großen
Atini su posebno trn u oku spomenici Aleksandru MakedonskomFoto: Robert Atanasovski/AFP/Getty Images

Kooperativni kurs Zaeva

Potpuno hladne odnose sa Bugarskom, kakvi su bili za vrijeme Gruevskog, Zaev je oživeo sporazumom koji je u avgustu potpisan sa susjedom. Sporna istorijska pitanja prepuštena su komisiji koja bi tek trebalo da bude formirana. Sa svojim kosovskim kolegom, premijerom Ramušom Haradinajem, Zaev je ove sedmice postigao dogovor o angažovanju međunarodne istražne komisije kako bi se rasvijetlila pozadina misterioznih borbi iz Kumanova 2015. godine: izricanje visokih zatvorskih kazni za kosovske Albance, koji su u njima učestvovali, u novembru je izazavalo velike demonstracije u susjednoj zemlji. U međuvremenu Zaev je izgladio odnose čak i sa Srbijom, koja je još početkom godine svim snagama nastojala da spriječi njegov dolazak na vlast: novi mir među susjedima u februaru bi trebalo da zapečati zajednička sjednica vlada dviju zemalja.

Ne samo u Briselu, već i u Vašingtonu i Atini, politika Zaeva nailazi na pozitivan odjek. Nakon obnavljanja pregovora, koji su tri godine bili prekinuti, ove sedmice grčka i makedonska štampa već spominju ime „Nova Makedonija", kao moguću kompromisnu formulu za rješenje spora. Ali bez obzira na to da li je riječ o Gornjoj, Sjevernoj ili Novoj Makedoniji, veteran-posrednik Nimec ostaje realan – i za januar, februar i mart najavljuje intenzivne pregovore u Njujorku: „Nakon tolikih godina nema novog magičnog imena. Težak problem ne može da se riješi čarobnim štapićem, već samo napornim radom, dobrom diplomatijom i političkom voljom."